'Tog dana se sjećamo prošlosti, živeći u sadašnjosti, a radeći za budućnost'

Obilježavanje važnih datuma za Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo, kao što je 6. april, treba da posluži kao podsjećanje, posebno mladim generacijama, da se sjećaju prošlosti, redefiniraju prema sadašnjosti i aktivno učestvuju u kreiranju bolje budućnosti svoje države. U tome im, ocjenjuje prof. dr. Tarik Kupusović, predsjednika Skupštine Grada Sarajeva (gradonačelnik Sarajeva) od 1994. do 1996. godine, u intervjuu za Anadolu Agency (AA), podršku trebaju pružiti sve generacije, kao i mediji koji imaju značajnu ulogu u kreiranju javnosti i stava prema tome.

Kupusović, koji je direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, smatra kako se obilježavanje 100. godina od početka Prvog svjetskog rata (aktivnosti zakazane za 28. juni), iako nije direktno vezano za manifestaciju 6. aprila, „može i treba iskoristiti kako bi se skrenula pažnja sveukupne međunarodne javnosti na stanje u Bosni i Hercegovini i otvorilo novo poglavlje – izgradnje bolje budućnosti“.

„Moramo svi zajedno ukazati da je Bosna i Hercegovina neuređena i nedovršena zemlja te da se u redefinisanje sadašnjeg stanja, a ka izgradnji boljeg sistema, trebaju podjednako uključiti kako Republika Hrvatska i Srbija, kao prvi susjedi, tako i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Svi zajedničkim snagama trebaju da utiču na događaje koji će značiti bolju budućnost kako za BiH tako i regiju, a ne da stalno slušamo priče o novoj Libiji, Siriji ili Ukrajini. Nažalost, BiH je postala talac jednog sistema u kojem tavorimo. Mi jesmo i treba da budemo ponosni što se nalazimo na putu civilizacija, ali zatvaranje u uski krug, u ovih 51.129 kilometara kvadratnih, pretvorit će nas u sivu zonu. Postat ćemo zapuštena tačka iz koje nema izlaza. Ne smijemo to dozvoliti“, stav je Kupusovića.

Upitan da prokomentira da li i danas stoji pri istom stavu kao i 1996. godine, kad je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Sarajeva zbog protivljenja načinu uspostave Kantona Sarajevo, Kupusović je odgovorio potvrdno.

„Implementacija Dejtonskom mirovnog sporazuma pokazala je brojne slabosti u praksi“, zaključio je Kupusović.

Dan kao što je 6. april, koji ima višestruko značenje, posebno za Sarajevo, kao datum kada je 1945. godine oslobođeno u Drugom svjetskom ratu, te kao onaj kada je u novijoj istoriji upravo na taj dan priznata BiH, 1992. godine, ali i u isto vrijeme počela nezapamćena ratna stradanja Sarajlija koja su trajala do kraja 1995. godine su, cijeni Kupusović, „signifikanta data za Sarajevo“.

„Tog dana se sjećamo prošlosti, živeći u sadašnjosti, a radeći za budućnost. Mislim kako se tom iznimno važnom datumu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini ne pridaje dovoljno pažnje, ali kako u svakom slučaju ne treba ni pretjerivati. U svemu treba naći mjeru. Naša osnovna misija treba biti posvećena okretanju ka budućnosti“, kaže Kupusović.

Svaka generacija je, cijeni nekadašnji prvi čovjek Grada Sarajeva, u svom vremenu dala značajan doprinos za razvoj budućnosti kako ona od 1941. do 1945. godine, tako i ona u periodu od 1992. do 1995. godine, ali i sve druge prije, između i poslije toga.

Kupusović stoga pozdravlja inicijativu koju je dala Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Hrvatske, ali i Aleksandra Vučića, prvog potpredsjednika Vlade Republike Srbije, da se prema Bosni i Hercegovini iz Evropske unije zauzme „pozitivan stav te da se sve njene kompleksnosti pretvore u prednosti“.

„Aktivnosti na koje se moramo i trebamo usmjeriti u narednom periodu su razvoj infrastrukture i unapređenje sistema obrazovanja, kao i svega onoga od čega se živi. U Bosni i Hercegovini je gotovo polovina poljoprivrednog zemljišta neobrađena i to nije dobro. No, nedavno sam vraćajući se iz Doboja, bio pozitivno iznenađen kada sam vidio da su se ljudi okrenuli razvoju malih poljoprivrednih gazdinstava. Tako je malo potrebno poticaja da se u ovoj državi živi bolje“, zaključuje Kupusović.