Svjetski dan meteorologije: Dva najveća izazova u budućnosti će biti osigurati hranu i pitku vodu

Dva najveća izazova u budućnosti će biti osigurati hranu i pitku vodu, poručeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH) povodom Svjetskog dana meteorologije.

Ovogodišnji Svjetski dan meteorologije održava se pod motom "Budućnost vremena, klime i voda kroz generacije".

Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda, rekao je da vrijeme, klima i vode ne poznaju vrijeme i granice.

"Zato je međunarodna zajednica bila glavni pokretač nastanka i rada Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja će nas nastaviti voditi i u budućnosti", istakao je Bijedić, te je dodao da će dva najveća izazova u budućnosti biti osigurati hranu i pitku vodu.

Upravo danas, Svjetska meteorološka organizacija proslavlja 150. godina rada prethodnice organizacije.

"Dugi niz godina upozoravamo na klimatske promjene i na hitnost poduzimanja drastičnih mjera sa ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferi. Ključno je da se okupimo kao zajednica i poduzmemo akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Želimo potaknuti predstavnike vlasti da daju prioritet mjerama za prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovog štetnog djelovanja. Moramo smanjiti emisije ugljen-dioksida, promicati korištenje obnovljivih izvora energije, zaštiti naše šume i druge prirodne resurse, provoditi održive poljoprivredne prakse uz povećanje ekonomske koristi, otvaranje novih radnih mjesta i jačanja lokalne privrede", poručio je Bijedić.

"Njihov nedostatak će za posljedicu imati do sada neviđene migracije stanovništva i sve veći ekološki pritisak na područja u kojim živimo. Po bogatstvu izvorima pitke vode Bosna i Hercegovina je sedma u Evropi. Stoga upravljati i sačuvati vodne resurse je imperativ i ključ za našu budućnosti. Svjedoci smo sve ekstremnijih i učestalijih meteoroloških i hidroloških događaja koji nas pogađaju", istakao je Bijedić.

Podsjetio je da je prošla godina bila najtoplija od početka mjerenja u Bosni i Hercegovini, što je za posljedicu imalo ekstremnu sušu. Međutim, nisu nas zaobišle ni poplave.

Bijedić je naveo da Zavod kontinuirano radi na jačanju svojih kapaciteta. Postali su članom evropskog sistema za upozorenje na opasne meteorološke pojave "Meteoalarm" i evropskog sistema za upozoravanje na poplave "EFAS".

Kroz niz realiziranih projekata poboljšan je meteorološki i hidrološki monitoring. Dobili su najsavremeniju opremu i softvere za prikupljanje i obradu podataka. Urađeni su hidrološki modeli za sve veće vodotoke u slivu rijeke Save.

Kao pomoć poljoprivrednicima izradili su novu agrometeorološku web stranicu sa neophodnim podacima i drugim informacijama koji im mogu biti od velike koristi.

Bijedić je kazao da je njihov rad prepoznala i Svjetska meteorološka organizacija te da su kandidovani za voditelja regionalnog centra Integriranog Globalnog Osmatračkog Sistema WMO – WIGOS-a.

Ukazao je i na značajan napredak Zavoda u sektoru životne sredine. Postavljenjem stanica u Travniku i Mostaru upotpunjena je Federalna mreža stanica za monitoring kvalitete zraka. Završili su QA/QC procedure za osiguranje kvaliteta mjerenja i podataka i nabavili instrument za kalibraciju analizatora. U toku je usvajanje procedura za ispitivanje hemijskog sastava čestica u zraku.

Bijedić je naveo da u saradnji sa Univerzitetom Nova Gorica provode i naučno-istraživački projekat pod nazivom "SAAREO" sa ciljem detaljnih analiza sastava i izvora zagađujućih materija u zraku na području Sarajeva. U projekat je uključen i Institut Paul Sherrer iz Švicarske.

Sa švicarskim Federalnim institutom za tehnologiju u Cirihu (ETH) u okvoru projekta "Adria Array" postavljeno je osam seizmografa na području FBiH. Kroz projekat seizmolozi iz 27 evropskih zemalja vrše seizmološka istraživanja oko Jadranskog mora.

"Osjećam se ponosno što sam imao priliku dati doprinos razvoju bogate istorije napretka meteorologije BIH. Rad naših meteorologa i hidrologa nikada nije bio od veće važnosti. U saradnji sa drugim nadležnim institucijama spasili smo živote mnogih ljudi, zaštitili njihovu imovinu i pomogli u razumijevanju složenih sistema koji pokreću naše vrijeme i klimu. Zato radimo na održivoj budućnosti za sebe i buduće generacije", rekao je Bijedić.

Dodao je da će Federalni hidrometeorološki zavod 18. i 19. aprila biti domaćin organizacije Info day-a EUMETSAT-a, Evropske organizacije za eksploataciju meteoroloških satelita.

Sabina Hodžić iz Sektora primijenjene meteorologije izjavila je da je osnovna misija Zavoda obezbjeđenje podataka - klimatskih, meteoroloških i ostalih srodnih podataka okoliša, za različite sektore društva.

Svjetski dan meteorologije se na osnovu konvencije Ujedinjenih naroda o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije iz 1950. godine obilježava 23. marta svake godine.

Meteorologija je nauka koja se bavi proučavanjem fizičkih osobina atmosfere. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Bavi se praćenjem, proučavanjem i predviđanjem vremenskih prilika, odnosno trenutačnog stanja atmosfere na nekom prostoru.

Klimatske promjene vjerojatno su najznačajniji izazov čovječanstva u ovom stoljeću i potežu za sobom dvije paralelne opcije djelovanja – strategije ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš i strategije prilagođavanju nezaustavljivim promjenama koje su u toku.