'Šuplja' brana Hidroelektrana na Drini

Nedavno je Nadzorni odbor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” odlučio da zgrada administracije te višegradske hidrelektrane bude u okviru Andrićgrada te da se obustave pripreme za gradnju poslovne zgrade na predviđenoj lokaciji na na trgu u Višegradu, u neposrednoj blizini Ćuprije na Drini

Naime, 'curenje' vode ispod "tijela" brane nije sanirano, a izvođač radova nije izabran ni nakon drugog međunarodnog tendera. Ovaj problem sanacije brane je trebao davno biti riješen, jer bi se time proizvodnja električne energije na godišnjem nivou povećala za oko pet posto, što nije zanemarljivo za elektroenergetski sistem.

Pitanje kada će biti otklonjen problem „šuplje“ brane postavljeno je i na zadnjoj sjednici Skupštine akcionara „Hidroelektrane na Drini“, a direktor preduzeća Mile Lakić potvrdio je da je drugi put raspisan međunarodni tender, te da je u toku izbor izvođača radova za rješavanje ovog problema. 

Na tender su se prijavila dva ponuđača,“Štrabag“ iz Austrije i „Solentaž“ iz Francuske, ali su obje firme u odnosu na prethodni put, kada je tender bio raspisan, znatno podigle cijene ponuda. S obzirom na to da se radi o sredstvima Evropske investicione banke, takve poslove vodi Matično preduzeće „Elektroprivreda RS“, piše novinska agencija Fena. 

Jedna od neuspješnijih godina

Za „Hidroelektrane na Drini“ prošla godina je bila jedna od neuspješnijih, a uprava priznaje da je ostvaren manji nivo proizvodnje zbog izrazito nepovoljne hidrološke situacije. Ostvareni nivo padavina bio je za 40 posto manji od godišnjeg prosjeka i rezultirao je najnižim dotokom vode evidentiranim u cijelom proteklom periodu rada preduzeća„Hidroelektrane na Drini“ u Višegradu. 

Gubitak je saniran finansijskim prihodima (2.304.089,00 KM) i ostalim prihodima (1.864.819,00 KM), tako da je ostvaren neto dobitak u iznosu od svega 249.867 KM

Zbog svega navedenog, proizvodnja električne energije u 2011. godini iznosila je 717,37 GWh ili 78 posto od plana (916,00 GWh) i 56 posto od ostvarenja u 2010, kada je bila 1.283,05 GWh.  Stoga je i ovo preduzeće upalo u nove gubitke, koji su se morali „krpiti“. 

Usljed smanjenja obima proizvodnje, poslovni prihodi su smanjeni za 50,74 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznose 20.964.443,00 KM, a poslovni rashodi su manji za 25,54 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznose 24.001.141,00 KM, tako da je ostvaren poslovni gubitak u iznosu od 3.036.698,00 KM.