Sudije i tužilaštvo su imali potpuno različito viđenje konflikta tokom suđenja Šešelju

"To je bio težak slučaj sa mnogim problemima od samog početka, zato što je Šešelj htio sam da se brani, što je izazvalo mnogo proceduralnih problema. Šešelj je objavio nekoliko knjiga u kojima je otkrio imena zaštićenih svjedoka, zbog čega su svjedoci bili u strahu. Bez ikakve dileme to je bio jako težak slučaj. Da li smo zadovoljni s presudom? Naravno da nismo. Tražili smo osudu. S jedne strane smatramo da sudije nisu uradile dobro evaluaciju dokaza koje smo predočili i s druge strane način na koji su opisali i kvalifikovali konflikt. Ne bi sada išao previše u detalje, ali ono što smo mi identifikovali kao etničko čišćenje, bilo je smatrano kao humanitarna evakuacija od većine sudija. Ono što smo mi smatrali govorom mržnje i uvodom u činjenje zločina, sudije su okarakterisale kao dizanje morala vojsci. Imali smo totalno različita viđenja konflikta i to je jedan od razloga zbog kojeg smo odlučili da uložimo žalbu na presudu“, naveo je Brammertz.

- Postoji osuda za istrebljenje, progone, ubistva u šest opština za Karadžića -

Glavni tužilac Haškog tribunala naglasio je kako "još uvijek trebaju da pripreme žalbu, ali da će je bazirati na činjeničnim i pravnim greškama".

"Mislimo da sudije nisu sa pravnog stajališta pravilno evaulirali i kvalifkovali dokaze. Ne slažemo se sa činjeničnim nalazima te presude. Detalje osnove naše žalbe ne mogu još uvijek iznositi u javnost, jer je prvom moramo dostaviti sudijama“, zaključio je Brammertz.

Naglasio je da kako je presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću veoma značajna, jer 2008. je rijetko ko očekivao da će on i ratni komandant Vojske RS-a Ratko Mladić uopšte biti uhapšeni. Međutim, rekao je Brammertz, sada u slučaju Karadžić postoji osuda za genocid u Srebrenici.

Kada je riječ o presudi Radovanu Karadžiću, Brammertz je svjestan da žrtve nisu u potpunosti zadovoljne kaznom od 40 godina zatvora, a da je pri tome oslobođen dijela optužnice koji se odnosio na genocid u šest opština u BiH.

"Mislim da je to izuzetno važna presuda i u principu smo zadovoljni. Sjećam se kada sam preuzeo ured 2008. godine niko nije očekivao, ni nadao se, da će Karadžić i Mladić biti uhapšeni, a danas imamo osudu za genocid u Srebrenici. Imamo osudu za istrebljenje i protjerivanje ljudi i za mnoge druge zločine. Tačno je da je od 11 tačaka optužnice, on osuđen za deset. Nismo dobili osudu za genocid u šest opština, ali bile su osude za počinjene ratne zločine. Ljudi zbog toga misle da je oslobođen po toj tački optužnice. Ali ne, postoji osuda za istrebljenje, progone, ubistva... Jedino u presudi ti zločini nisu okvalifikovani kao genocid. Ovo je element osude na koji ozbiljno razmišljamo da se žalimo, jer smo mišljenja da je kvalifikacija genocida u spominjanim opštinama opravdana“, smatra Brammertz.

Sljedeće godine se očekuje da će Haški tribunal izreći presudu Ratku Mladiću, glavnokomandujućem Vojske Republike Srpske tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Mladić je uhapšen 2011. godine, a cijeli proces pred Tribunalom traje već jako dugo. Brammertz kaže da će suđenje biti okončano za nekoliko sedmica, te da s obzirom da je tužilaštvo u ovom slučaju koristilo dosta dokaza iz Karadžićevog slučaja, očekuje da će to ubijediti sudije da osude Mladića.

"U taj slučaj krenuli smo sa svim adutima. Na sudijama je da evauliraju sve dokaze predočene od odbrane i tužiteljstva. Ubjeđeni smo da će rezultat biti osuda Mladića“, jasan je Brammertz.

- Saradnja sudova regiona sa Tribunalom na zadovoljavajućem nivou -

Mnogi na Balkanu, tačnije području bivše Jugoslavije, skloni su da kritikuju rad Međunarodnog suda za ratne zločine. Brammertz je svjestan te činjenice, ali isto tako ističe da je to potpuno očekivano i normalno.

"Svako ima pravo da kritikuje i ima mišljenje o našem radu. Ovih dana sam se susreo sa udruženjima žrtava svih strana u BiH. Niti jedna od tih organizacija nije zadovoljna. Svi žele da vide da više radimo i da vršimo veći pritisak na tužioce u BiH, jer mišljenja su da se treba raditi na više slučajeva. Mi i ne pokušavamo da ih sve zadovoljimo, znamo da su očekivanja izuzetno visoka. Nemoguće je ispuniti sva ta očekivanja žrtava, ali i dalje mislim da je rad Tribunala izuzetno bitan, da je presuda Karadžiću jako važna, a već iduće godine biće presuda Mladiću, jedna od najvažnijih u istoriji Tribunala. Stoga vjerujem da su ovi slučajevi i presude po istima za one koji su najviše odgovorni za rat, preduslov da se krene naprijed sa procesom pomirenja“, optimista je glavni haški tužilac.

Brammertz smatra da je saradnja sudova iz regiona sa uredom tužilaštva u Haagu jako dobra, ali u isto vrijeme naglašava da međusobna saradnja sudova u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu može biti puno bolja i učinkovitija.

"Sudovi iz regiona odgovaraju na naše zahtjeve i s te strane smo zadovoljni saradnjom. Međutim, vidimo da regionalna saradnja ima mnogo problema. Što je optužena osoba važnija u političkom i vojnom smislu, to je teža regionalna saradnja. Jedan od slučajeva o kojima smo raspravljali sa mojim kolegama ovdje u Sarajevu, bio je slučaj koji su poslali u Hrvatsku. Na tom slučaju se nije radilo u Hrvatskoj, jer je tamošnja Vlada odlučila da ne sarađuje na određenim slučajevima. Zbog toga sam nedavno bio u posjeti Zagrebu i sastao sam se sa ministrom pravde da nađemo rješenje", smatra Brammertz.

- Niti jedan slučaj ne može biti blokiran iz političkih razloga -

On je istakao da "prihvataju pravo na nezavisnost svake zemlje, ali žele da vide da se na svim slučajevima radi: Ne želimo da vidimo da je bilo koji slučaj blokiran iz političkih razloga, jer iza svakog slučaja su žrtve koje čekaju da dođe pravda".

"Zato uvijek javno pozivamo političare u regiji da ne stavljaju prepreke tužilaštvu, pogotovo u slučajevima ratnih zločina. Isto je vezano za Srbiju. Postoje slučajevi koji su prebačeni iz BiH u Srbiju ili su procesuirani tamo i ima brojnih pozitivnih primjera. Ali, u određenim slučajevima postoje presude iz BiH koje su prebačene u Srbiju jer su optužene osobe fizički u toj zemlji. U tim slučajevima želimo da vidimo da Srbija izvršava te presude. Ono što želim da kažem jeste da posljednjih deset godina postoji napredak u regionalnoj saradnji, da postoji prebacivanje određenog broja slučajeva, ali i dalje postoji velika osjetljivost kada se govori o specifičnim zločinima od velike političke važnosti i o određenim individuama“, kaže Brammertz.

Glavni haški tužilac priprema izvještaj za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija za period posljednjih šest mjeseci.

"Izvještaj će opet pokriti veliki broj područja, ali kada je saradnja u pitanju sa pozitivne strane ćemo spomenuti da su svi slučajevi koji su preuzeti od državnog tužilaštva procesuirani. Od 2008. i 2010. kada smo prebacili te slučajeve na taj ured čekali smo da se optužnice finaliziraju i da procesi krenu dalje. U tom pogledu postoji značajan napredak. Međutim, razgovarajući sa različitim organizacijama žrtava i sa uredom tužilaštva, svi smo se složili da rok za kreiranje nacionalne strategije za ratne zločine nije ispoštovan. Još uvijek postoji stotine slučajeva koje treba procesuirati", naglašava Brammertz.

Ističe da je "veoma važno nastaviti sa istim nivoom uložene energije u te različite slučajeve".

"Najveći problem koji su spomenule sve organizacije žrtava jesu nestale osobe. Vidimo slabiju dinamiku vezano za nestale osobe. Jedan od razloga su limitirane finansije, kako bi se nastavila potraga za grobnicama. To je oblast u kojoj želimo da ostanemo aktivni. Formirali smo i radnu grupu kako bi pronašli sve postojeće dokaze, došli do novih lokacija i otkrili što više nestalih osoba, što je za preživjele veoma važno“, zaključio je Brammertz u intervjuu za Anadolu Agency.