Strani mediji o sastanku u Karađorđevu

Lideri Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske razmotrili su danas saradnju na Balkanu, javljaju strane agencije povodom sastanaka u Karađorđevu na kome je postignut dogovor da se tri države u budućnosti iskreno pomažu u procesu eurointegracija, ali bez miješanja u unutrašnje stvari susjeda. 

Predsjednici Srbije i Turske Boris Tadić i Abdullah Gull i članovi predsjedništva BiH razgovarali su o političkom zastoju u Bosni i Hercegovini i odnosima Sarajeva i Beograda, navodi AFP, stavljajući u prvi plan Gullovu izjavu da Turska želi da pomogne Balkanu da postane stabilna regija na putu pridruživanja Evropskoj uniji i NATO-u. 

"Mi vidimo Balkan kao regiju u srcu Evrope. Naš cilj je da ovo područje, koje je nekada bilo poprište sukoba postane regija jedinstva i dobre saradnje", rekao je Gull. 

"Želja Turske je, kako je istakao, da tri balkanske zemlje učvrste saradnju i počnu rješavati tekuće probleme. Kada to bude učinjeno, nadamo se da ćemo se okupiti pod širim pokroviteljstvom EU-a i NATO-a", rekao je Gull, kako prenosi AFP. 

Turska želi pojačati utjecaj u regiji s kojom ima historijske veze i bliske odnose s muslimanima, ocjenjuje agencija, podsjećajući da je posredovanje Turske na sličnom samitu prije godinu dana u Istanbulu rezultiralo sporazumom Beograda i Sarajeva o popravljanju odnosa, koji su, kako se navodi, bili na niskom nivou poslije ratova devedesetih.

Hapšenja nekolicine bosanskih zvaničnika za ratne zločine po potjernici koju je izdala Srbija i podrška Beograda planu bosanskih Srba o referendumu doveli su do nove zategnutosti u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, piše AFP. 

"Međutim, Tadić je rekao da Srbija želi najbolje moguće odnose s Bosnom, dodajući da Beograd nema namjeru da se miješa u unutrašnje poslove susjednih zemalja", navodi francuska agencija, uz ocjenu da je sastanak održan u trenutku kada je BiH suočena s jednom od najozbiljnijih političkih kriza od rata zbog "dubokih međuetničkih podjela i postizbornog zastoja". 

I AP ocjenjuje da turska diplomatska inicijativa ilustrira želju Istanbula da obnovi utjecaj na Balkanu zasnovan na viševjekovnoj otomanskoj vladavini i bliskim vezama s muslimanskim stanovništvom u ovom području. Agencija navodi da predsjednik Tadić nije komentirao Gullove izjave o vezama s NATO-om. To je osjetljivo pitanje za Srbe zbog bombardiranja 1999. godine, podsjetio je AP. 

Agencija ukazuje da je izbor Karađorđeva probudio uspomene na sastanak Miloševića i Tuđmana i navodni dogovor da podijele Bosnu početkom 1990-ih i prenosi Tadićeve riječi da je izbor tog mjesta samo jača poruku pomirenja.

"Ja nikad neću ponoviti greške mojih prethodnika u Karađorđevu", rekao je Tadić, a navodi AP, prenoseći i riječi Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH da smo se "razračunali s duhovima prošlosti i da se sada nadamo novim odnosima u regiji", prenio je Tanjug.