Strah i zabrinutost rastu zbog incidenata u Mostaru: Nadležni bez konkretnog odgovora

Jedan od posljednjih incidenata desio se u utorak u jutarnjim satima na ulazu u Mostar, u naselju Potoci, kada je više nepoznatih maskiranih osoba drvenim palicama fizički napada osobe koje se nalaze u vozilu Citroen.

Jedna osoba iz napadnutog vozila zadobila je teške tjelesne povrede i prevezena je u bolnicu Južni logor, a policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) tragaju za počiniocima.

Kako je rečeno iz policije, u trenutku napada došlo je i do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali napadnuto vozilo i Renault Clio, pri čemu je vozačica vozila Renault zadobila lake tjelesne povrede.

Osim saopštenja policije, sve učestaliji incidenti govora mržnje i nasilja navijačkih grupa su bez adekvatne reakcije institucija.

"Mostar će biti trajno žarište sukoba, ulične desnice i političara koji proizvode mržnju u javnom prostoru. Navijači isto trajno prave probleme. Napadi se dešavaju usred bijelog dana, usred noći", kaže Štefica Galić, nekadašnja novinarka i aktivistica, i dodaje da joj nije poznato da je iko procesuiran.

Navodi primjer napada na osobe koje su išle na Partizansko groblje, koji je ona snimala i fotografisala, dok iz policije kažu da su predmet proslijedili tužilaštvu. Galić potom pojašnjava kako nakon određenog vremena iz tužilaštva dobiju odgovor da im nije ništa stiglo iz policije.

Galić smatra da se prije izbora namjerno dogovaraju navijački obračuni, dok se ostali incidenti svakodnevno dešavaju. Prema njenim riječima, u Mostaru šta god da se desi, interpretira se da je na nacionalnoj osnovi.

"Političari proizvode mržnju, ona je u javnom prostoru. Obični ljudi sigurno nisu, niti mrze, niti bi se htjeli mlatiti. To rade samo grupe koje prolaze nekažnjeno, koje se možda nagovaraju na incidente, zloupotrebljavaju", govori Galić.

Misija OSCE-a u BiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnog porasta incidenata nasilja, govora mržnje i drugih oblika netolerancije u kojima učestvuju fudbalski navijači i mladi širom Bosne i Hercegovine, uključujući Banju Luku, Doboj, Sarajevo, Stolac, Široki Brijeg, Tuzlu i Zvornik.

"Takvi incidenti utječu na osjećaj sigurnosti u pogođenim zajednicama i šire, narušavajući povjerenje, stabilnost i uzajamno poštovanje. S obzirom na to da sport treba osigurati prostor koji povezuje ljude, Misija poziva nadležne organe da nedvojbeno izraze nultu toleranciju prema takvim djelima, uključujući i provedbom brzih i temeljitih istraga kad god se ona dogode, kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice i osiguralo da odgovorni budu procesuirani u skladu sa zakonom", kažu iz Misije za Detektor.

Urednik portala Hercegovina.info Nikola Bačić za Detektor tvrdi da incidenti eskaliraju zbog nesankcionisanja, jer pravosudne institucije dodjeljuju uvjetne kazne.

"Čak uslovna na uslovnu, unatoč višestrukim ponavljanjima prekršaja… Imali smo nekoliko napada u kojima je skoro pala mrtva glava. Imali smo paljenje auta nogometnom sucu u tunelu. Šta je od toga procesuirano? Koliko ja znam, nije ništa, i ono što jeste, završilo je uslovnim kaznama od nekih šest do deset mjeseci, što je motivacija da nastaviš dalje", kaže Bačić.

On navodi kako se sa sigurnošću može reći da postoji "neko iznad" kome ne paše da počinioci budu procesuirani, nego da se mogu koristiti u dnevnopolitičke i predizborne svrhe.

Bačić smatra da su sankcije ključ, i ako će na zadnjem incidentu u Potocima raditi kvalitetan tužilac, okvalifikovat će ovo djelo kao drumsko razbojnišvo i pokušaj ubistva, za šta je predviđena kazna od deset godina. A kada dobije neko deset godina zatvora, kako kaže Bačić, nove generacije se neće usuditi i odvažiti na takve stvari.

Da ovakvi slučajevi prolaze bez adekvatnog sudskog epiloga, mišljenja je i Boris Filipić, izvršni direktor Omladinskog kulturnog centra Abrašević.

"Radi se o tipičnom slučaju zarobljenih institucija, koje nisu u stanju da rade svoj posao i koje nisu tu u službi građana, poreznih obveznika. Situacija je tu posebno problematična u HNK-u. Vi imate čitav niz slučajeva i eskalacije nasilja i navijačkog divljanja, napada na javni prostor i same građane, koji nikad nemaju nikakav epilog, koji nikad nemaju nikakvu presudu", smatra Filipić,

Prema njegovim riječima, Mostar, kao glavni grad kantona, nema službeni javni medij koji bi informisao građane o čemu se radi i onda taj vakuum popunjavaju portali koji idu na "klikbajt logiku" ili slijede logiku spirale nasilja, što je začarani krug koji se ponavlja duži niz godina.

Filipić smatra da sve postane intenzivnije u izbornim ciklusima, što je neka vrsta kontrolisanog nasilja koja, kao posljednji primjer u Potocima, izmakne kontroli čak i ljudima kojima je to u interesu.

"Primjer je Partizanskog spomen-obilježja, koje je bilo devastirano, i kada pitate MUP o čemu se radi, oni će vam hladno i cinično reći da urade istragu, privedu počinioca. Međutim, to se nikad ne dešava. Cinizam se ogleda u tome što huliganske skupine koje to rade nisu skrivene, tu su na javnim prostorima. Možete to vidjeti samo šetnjom javnim prostorom Mostara, sa obje strane, navijački grafiti, prisutnost navijačkih grupa. To je sve normalizirano i sveprisutno i niko to više ne preispituje, na koji način javni prostor doprinosi daljnoj eskalizaciji nasilja", kaže Filipić.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da je pitanje huliganstva u Mostaru političko i dobrim dijelom ideološko. Nažalost, kako kaže, niko se nije ozbiljno pozabavio i dubinski istražio sve navijačke, odnosno huliganske skupine u Mostaru, jer se oni zloupotrebljavaju od strane pojedinaca ili grupacija unutar političkih stranaka.

"Ovo što gledamo, između ostalog i danas, jeste zapravo pokazatelj oholosti, bahatosti, gdje se u pola bijelog dana dešavaju nasilni delikti koji izazivaju ogromni subjektivni osjećaj straha kod običnih građana. Zašto je to tako? Mi imamo postdeliktnu reakciju policije, između ostalog i hapšenja i dijelom procesuiranja. Međutim, s druge strane imamo ogroman broj kvalificiranih događaja narušavanja javnog reda i mira. Ovdje je neophodno sihronizirano krenuti sa dubinskim istraživanjem, detekcijom, identifikacijom lica i sveobuhvatnim obavještajnim, policijskim i drugim akcijama", navodi Dizdarević.

Glas pomirenja ne dolazi od bitnih instanci

Detektor je ranije pisao da je policija zabrinuta nastavkom navijačkih incidenata u Mostaru u predizbornoj kampanji. Tadašnji incidenti u Mostaru i okolini nezvanično su povezivani s navijačkim obračunima, a ministri policije i sigurnosni stručnjaci vide kao moguće inscenirane događaje koji se koriste za prikupljanje političkih poena na štetu građana.

Tada iz MUP-a nisu mogli izdvojiti broj incidenata povezanih s navijačkim skupinama, jer svi spadaju pod remećenje javnog reda i mira. Sukob navijačkih grupa dva mostarska kluba – "Veleža" i "Zrinjskog" – često se odvija van stadiona.

Za Dizdarevića pomirenje i procesi tranzicijske pravde su alat kojim se osigurava radikalizacija i stvaranje straha kod građana, a time utiču i na smanjivanje obima pomirenja. On tvrdi da obični ljudi u Mostaru žive sasvim normalno, ali dio političkih elita i alati koje oni koriste nastoje evocirati ratne uspomene kroz simbole koji izazivaju strah.

Galić kaže da u Mostaru ništa ne funkcioniše i da će sve biti podijeljeno dok biologija ne odradi svoje.

"Gradonačelnik stalno govori da je Mostar zajednični grad. Apsolutno je sve podijeljeno ovdje. Sigurna sam i bit će sve gore jer niko ne govori o miru i ljubavi. Sve je samo neka mržnja i strah i kuburenje svako u svom dijelu", smatra Galić.

Urednik portala Hercegovina.info Bačić govori da procesa pomirenja i normalnog suživota ima, međutim obični, miroljubivi ljudi se u online prostoru pretvaraju u "zvijeri" koje, kada se desi incident, podržavaju takvu vrstu ponašanja.

Filipić smatra da procese pomirenja primarno vodi civilni, nezavisni sektor, koji može samo do jedne linije da nosi teret nagomilan proteklih decenija. Kaže da, nažalost, ne vidi baš puno glasova pomirenja koji dolaze od bitnih instanci, od ljudi koji imaju poluge moći i prostora da olakšaju procese pomirenja i spriječe eskalaciju nasilja.

"Kada se nasiljem počne trgovati, pogotovo kroz anonimne netransparentne medije, imate ovakvu haotičnu situaciju gdje obični ljudi ne žele da participiraju u toj spirali nasilja, a ljudi koji su odgovorni, ali su intertni, aktivno potpiruju daljnje eskalacije", navodi Filipić.