Status žena jučer, danas i sutra: Bolji jeste, ali ne i drastično bolji

Direktorica Westminster fondacija za demokratiju u BiH Nermina Voloder je kazala da su odlučili iskoristiti ovaj simboličan dan, kada su se žene kroz historiju borile za jednaka prava kao i muškarci - pravo na rad, obrazovanje, jednaka zakonska prava, da organiziraju jedno „putovanje kroz vrijeme“.

"Htjeli smo da se prisjetimo nekih izvanrednih, fascinantnih žena iz naše prošlosti koje su bile pionirke u svojoj oblasti, koje su bile prve direktorice, prve dekanese, prve doktorice, inžinjerke, umjetnice ",  kazala je Voloder.

Dodala je da ono što je bilo jedinstveno i specifično za sve njih jeste da su živjele u jednoj jako ograničavajućoj, patrijahalnoj sredini i da su se suočavale s nevjerovatnim preprekama. Po njenim riječima, to je bilo vrijeme kada nije bilo primjereno za djevojčice da se obrazuju, da je bilo jako kontraverzno da žena uopšte ima obrazovanje, kada je jako puno zanimanja bilo potpuno nedostupno ženama.

"Ono što je također specifično i zajedničko svima njima je da se one nisu puno obazirale šta će sredina da kaže. One su svojom snagom volje i istrajnosti uspjele da savladaju sve prepreke. To nam je bila velika inspiracija, kako su žene u jednom takvom vremenu ipak uspjele da ostvare svoje snove", navela je Voloder.

Također, žele da govore i o ženama danas, koliko su napredovale, koji je status, položaj i uloga žene danas.

"Položaj žene u odnosu na prije 100 godina puno je bolji, no ne i drastično bolji. Ukoliko pogledamo bilo koji sektor našeg društva, žene su uvijek ili podzastupljenje ili se nalaze na marginama, počevši od političkog života, gdje imamo političke partije koje vode muškarci i pri samom vrhu u strukturama su uglavnom muškarci", ocijenila je Voloder.

Napomenula je da je jako mali postotak žena i u parlamentima i u izvršnoj vlasti. Podsjetila je i na propisanu zakonsku kvotu da 40 posto žena mora biti na izbornim listama, „a one zapravo tek dobiju nekih 10 posto i prilike da se predstave i 10 posto da zauzmu mjesta koja njima i pripadaju“.     

Voloder kaže da je slična situaciji i u biznisu kao i u ostalim segmentima društva.

Uspješna bosanskohercegovačka košarkašica Razija Mujanović, koja je ušla u Kuću slavnih Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), je kazala novinarima da se i na njenom primjeru može vidjeti kakav je položaj žena u društvu.

Napominje da, iako je dostigla najveće zvanje što se tiče sporta - ulazak u Kuću slavnih, sam taj njen ulazak nije propraćen kao što je trebao biti.    

Po njenim riječima, nekako se degradira uspjeh žene u odnosu na muškarca.

"Jedan muškarac da je ulazio u Kuću slavnih, mislim da bi to i medijski mnogo bolje bilo propraćeno, a i krovna organizacija u BiH - Košarkaški savez BiH sigurno bi  drugačije gledao na sve to. Pozicija jednog muškarca bi bila drugačija u odnosu na moju. Iako je prošlo već dvije godine od mog ulaska u Kuću slavnih ništa se nije promijenilo, još uvijek sam neaktivna što se tiče košarke u BiH", kazala je Mujanović.

Inžinjerka mehatronike i robotike Maja Hažiselimović, koja je trenutno zaposlena u Njemačkoj, kaže da se trudi prenijeti svoje znanje i iskustva na mlade, pogotovo djevojke u BiH.           

Govoreći o položaju žena u društvu, ističe kako je mislila da je to problem samo naše države ili naše regije, ali kada je otišla u Njemačku shvatila je da je to globalni problem.

"Nakon rada u Kini, u SAD-u, uvijek sam bila jedina djevojka u timu od 40 ljudi. Tako da to nije problem samo naše države i naše regije, to je jedan globalni problem. U posljednje vrijeme je mnogo inicijativa pokrenuto koje nastoje da uključe djevojke i u programiranje, ali i u inžinjerske nauke kao što su robotika, mehatronika, industrijska proizvodnja... Sa zadovoljstvom radim na sličnim projektima u BiH, jer vjerujem da za djevojke, žene ima mjesta u inžinjerstvu i da ih trebamo u inžinjerstvu", zaključila je Hadžiselimović.