Stanje ljudskih prava u BiH pogoršano u posljednje četiri godine

Bosna i Hercegovina nema posebnih problema s potpisivanjem i ratificiranjem međunarodnih konvencija. No, BiH ne pokazuje spremnost da implementira visoke standarde u domenu ljudskih prava na čije se poštivanje obavezala - jedan je od zaključaka Izvještaja u sjeni neformalne koalicije nevladinih organizacija o poštivanju konvencija Ujedinjenih nacija u oblasti ljudskih prava u BiH.

Izvještaj obuhvata četverogodišnji period, nakon što je u februaru 2010. godine Vijeće za ljudska prava UN-a tokom redovne sesije uputilo 125 preporuka za BiH u oblasti zaštite ljudskih prava. Riječ je o novom mehanizmu UN-a prema kojem se svaka od 193 članice ocjenjuje u kojoj mjeri primjenjuje konvencije koje je ratificirala, javlja Fena.

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da bh. nevladine organizacije nisu razmatrale svih 125 preporuka, već samo 81.

Zaključeno je i da jedan od ključnih problema predstavlja odsustvo države i vladavine prava. Ocijenjeno je da politički lideri i partije ne stvaraju mogućnost za uspostavljanje nezavisnog pravosuđa niti se trude da pravda bude jednako dostupna svim građanima, te da se zakoni jednako primjenjuju na svakog pojedinca.

Također, diskriminacija po svim osnovama i dalje je glavni generator kršenja ljudskih prava i nepoštivanja međunarodnih standarda. Posebno su diskriminirane nacionalne manjine, prvenstveno Romi, LGBT osobe, te osobe s invaliditetom. 

"Konstatirajući da se stanje ljudskih prava u BiH pogoršalo od prvog ciklusa UN-ovog Univerzalnog periodičnog pregleda do danas, nevladine organizacije posebno podvlače pogoršanje stanja sa slobodom izražavanja, slobodom mirnog okupljanja i manifestovanja, te podvlače sve teži položaj zaštitnika ljudskih prava koji su na sve većem i žešćem udaru autoritarnih vlasti", podvukao je Dizdarević.

On kao osnovni problem podvlači mogućnost država da odbiju date preporuke, kao i to da ne postoji mehanizam sankcija u slučaju da preporuke ne budu primijenjene.

Također je dodao da je, od 81 razmatrane preporuke, BiH prihvatila osam, 50 ih nije uopće realizirala, a 23 samo djelimično.

Izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra, jedne od nevladinih organizacija koje su učestvovale u izradi izvještaja, Saša Gavrić naglašava da se kao jedna od tema kroz cijeli izvještaj provlači diskriminacija, uz ocjenu da BiH nije učinila ništa u protekle četiri godine da se ta pojava suzbije.

"Osim usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije, nismo svjedočili nikakvim drugim mjerama kao što su usvajanje pravilnika ili strategije za borbu protiv diskriminacije. Taj zakon se nikako ne provodi, a diskriminacija se dešava na dnevnoj osnovi", kazao je.

Također je podvukao i nespremnost sudstva da se bavi konkretnim slučajevima kada je u pitanju diskriminacija, navodeći za primjer projekt "Dvije škole pod jednim krovom".

Izvještaj u sjeni i zvanični izvještaj BiH o stanju ljudskih prava bit će predstavljen u oktobru na redovnom zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a.