Šta su dogovorili Dodik i Lagumdžija?

Sporazum SDP-SNSD bit će predstavljen ostalim strankama nove šestorke: Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, HDZ 1990 te Srpska demokratska stranka (SDS). Ukoliko ga one prihvate, odrednice sporazuma Lagumdžije i Dodika postat će realnost

Da podsjetimo, lideri ovih stranaka, Zlatko Lagumdžija (SDP) i Milorad Dodik (SNSD) su, nakon sedmosatnog sastanka u Sarajevu, usaglasili da bi se tužioci trebali birati u nadležnim parlamentima i skupštinama, kojima će i odgovarati. Upravo je zbog ovog reagirala Ambasada Kraljevine Norveške u BiH – izrazili su zabrinutost povodom „političkih prijedloga kojima se potkopava nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u vezi s imenovanjem tužilaca na svim nivoima u BiH".

„Norveška finansijski podržava rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, jer vjeruje da samo ono može osigurati da je izbor sudaca i tužitelja zasnovan na stručnosti, a ne na političkoj pripadnosti. Reformirano pravosuđe ima potencijal da poboljša život bh. građana i poslovnog okruženja za kompanije. Zato vjerujemo da ove reforme trebaju biti nepovratne“, saopćeno je.

Zatvorene izborne liste – šta je to?

Napomene radi,  radi se o prijedlogu na kojem Dodik već izvjesno vrijeme insistira i kojem se protivi dio stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH. Prema medijskim spekulacijama jučer, Lagumdžija je konačno prihvatio taj prijedlog kako bi Dodik, zauzvrat, odustao od zahtjeva koji je podnio za smjenu lidera SDP-a.

Lideri su jučer dogovorili i zajednički stav o diferenciranoj stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV), a dogovorili su i isplatu dividendi bh. entitetima sa računa Elekroprenosa. Dobit Elektroprenosa, oko sto miliona KM, dijelit će se među entitetima, dok će 156 miliona KM biti usmjereno ka investicijama ovog društva

Uz navedeno, delegacije SDP-a i SNSD-a dogovorili su promjenu Izbornog zakona, da već na sljedećim (općim) izborima 2014. godine budu stvorene zatvorene liste, tj. birači glasaju samo za stranku ili listu, ali ne i za kandidate. Jasenko Selimović, šef pregovaračkog tima SDPBiH, za Al Jazeeru je izjavio kako je do dogovora o zatvorenim listama došlo zbog "potrebe za zaštitom manjinskog spola":

"Glavna vodilja za ovo rješenje je bila zaštita prava manjinskog spola. Zakonom je predviđeno da trećinu imena na listama zauzimaju žene, ali im to nije garantiralo da će biti izabrane. Ne, na ovaj način nije došlo do zakidanja demokratskog prava birača da svoj glas daju direktno stranačkim kandidatima.“

No, prema reakcijama na jučerašnji dogovor, situacija je nešto drugačija. Predsjednik Socijaldemokratske unije Nermin Pećanac pozvao je Lagumdžiju da odstupi sa svih funkcija jer pregovara sa SNSD-om o „strateškim državnim pitanjima o kojima može da raspravlja i odlučuje samo Parlament“. Generalni sekretar SDA Amir Zukić kazao je za Al Jazeeru kako je dogovorom Lagumdžije i Dodika došlo do "derogiranja državnih funkcija na entitetski nivo kako bi se sačuvala jedna fotelja - ministarsko mjesto Zlatka Lagumdžije".

Nermin Pećanac

"Mi smo se borili kako bismo stvorili nezavisno sudstvo, a sada stvaramo stranačke okvire u sudstvu, kako bi se njime upravljalo iz stranačkih i drugih interesa", rekao je Zukić koji je odluku odluku o zatvorenim izborim listama nazvao "urušavanjem demokratije".

Profesor na banjalučkom Univerzitetu, kako piše Slobodna Evropa, Mladen Miroslavljević kaže kako ne zna nijednu državu u kojoj se „lideri stranaka unutar nje šetaju od mjesta do mjesta i dogovaraju se o najbitnijim pitanjima te države; ne znam da se to ni u polunormlanim državama događa, a pogotovo ne u onim normalnim.“

Poslušajte šta kaže novinarka magazina Start, Rubina Čengić:

Također, Lagumdžija i Dodik promovirali su uspostavu seta mjera za zaštitu domaće proizvodnje, koje se ogledaju u zabrani uvoza određenih poljoprivrednih kultura u vrijeme kad one prispijevaju, a postignut je i dogovor o uvođenju plavog dizela

Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić političko stanje, u kojem se odluke o vitalnim nacionalnim pitanjima donose na sastancima šestorke, ili pak dvojice lidera, ocjenjuje psihologijom jednopartijskg sistema u kojem su političke stranke uzurpirale funkciju države.Đorđe Vuković, politički anlitičar, dodaje: „To više nije partiokratija. Nikad se nije radilo na jačanju institucija ni na državnom, ni na entitetskim nivoima.“

„Nakon propasti aprilskog paketa, izmještanje političkog odlučivanja izvan demokratskih procedura i institucija postala je karakteristika političkog života u BiH, što predstavlja opasnost za cjelokupan demokratski život političke zajednice kakva je BiH“, kaže Asim Mujkić, prof. sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka. „U tome je posebno poražavajuće učešće međunarodne zajednice u ohrabrivanju, podršci takvoj vrsti vaninstituicionalnog, suštinski nedemokratskog načina. Pazite, to su ljudi manje-više bez legitimiteta za te stvari. To je naprosto nedopustivo. I volio bih svakom od tih evropskih poslanika koji dođe i to podržava da mu preporučim da mu se to u njegovoj državi isto tako radi.“