Šta je pozadina Bradarinog poteza: HDZ BiH ponovo blokira Južnu plinsku interkonekciju?!

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji FBiH.

U obrazloženju zahtjeva navodi se da su ovaj zakon usvojili Zastupnički dom Parlamenta FBiH 12. decembra 2024. godine i Dom naroda Parlamenta FBiH 16. januara 2025. godine te da je objavljen u "Službenim novinama FBiH".

Kad Široki uvjetuje Washington

"Zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenog zakona u cjelini podnosim radi povrede odredbe člana IV.A.3.11.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji glasi:

'(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.'"

"S obzirom na to da poslovnici svakog od domova, prema navedenom članku Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predstavljaju 'ustavnu kategoriju', onda i kršenje osnovnih odredbi poslovnika domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u konačnici rezultira i kršenjem samog Ustava Federacije Bosne i Hercegovine", navela je Bradara.

Dok se u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine organiziraju "spontana" okupljanja naroda zbog navodnih zabrana proslave Božića, ispod radara ostaje mnogo ozbiljnija priča.

Iako je nakon sastanka u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država pozdravio kao "vrlo pozitivno razmišljanje", Dragan Čović, partijski šef Lidije Bradare, očito ne odustaje od blokade strateškog američkog projekta u regiji, balansirajući između načelne podrške i institucionalnih blokada.

Ovo se moglo naslutiti iz iskaza Dragana Čovića 12. decembra. Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Čović je tada istaknuo da je to strateški interes Hrvata. Načelno je podržao inicijativu američkog otpravnika poslova u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, ali je i naglasio "da neće dozvoliti da BH Gas u potpunosti upravlja interkonekcijom, jer u toj kompaniji nema Hrvata".

Drugim riječima, Čović je jasno rekao da HDZ podržava projekt Južne interkonekcije, ali samo pod uvjetom da se njemu omogući strateška alatka. Ili projekt nema šanse da se realizira, kako je zaprijetio i u februaru 2025. godine.

Nastavak blokade

Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, smatra da se ovaj potez može posmatrati kao nastavak dugogodišnje političke blokade projekta Južne interkonekcije.

"Iako se poziva na ustavne procedure i poslovnike domova Parlamenta, zakon je već usvojen u oba doma i objavljen u službenim novinama. Naknadno osporavanje više odražava političke nego pravne motive, a glavni efekat je odlaganje realizacije strateški važnog energetskog projekta. Takve inicijative šalju signal nesigurnosti investitorima i međunarodnim partnerima, dok strateški značaj projekta za energetsku nezavisnost i regionalnu povezanost ostaje neiskorišten. U političkom smislu, potez može biti instrument vrha HDZ-a za očuvanje kontrole nad infrastrukturnim prioritetima, što dodatno otežava postizanje konsenzusa unutar Federacije BiH", upozorava Bećirović.

Dr. Bećirović ističe da je potez Bradare teško posmatrati osim politički.

"Južna interkonekcija ima ključnu ulogu u energetskom sistemu i geopolitičkoj otpornosti Bosne i Hercegovine. Posezanje za proceduralnim pitanjima umjesto za suštinom zakona ostavlja utisak da je cilj odgađanje implementacije, što projektu oduzima tempo i pouzdanost. Projekt je godinama talac političkih kalkulacija, a ne stručnih ili ekonomskih argumenata. Dovođenje zakona u pitanje na osnovu proceduralnih interpretacija šalje poruku pravne nesigurnosti i političke nestabilnosti, slabi institucije, obeshrabruje investitore i produžava energetsku zavisnost Bosne i Hercegovine, dok Evropa nastavlja proces diversifikacije i smanjenja strateških rizika", upozorava sagovornik.

 Interesi Moskve?

Upitan je li po srijedi nova igra Dragana Čovića za Moskvu, kojoj jedino odgovara održavanje njenog utjecaja u regiji, Bećirović ističe:

"Ne bih koristio senzacionalistički jezik, ali je činjenica da svaki pokušaj blokade Južne interkonekcije ide u korist onih koji žele očuvati postojeću energetsku zavisnost regiona. Energetski projekti nisu neutralni – oni oblikuju političke i ekonomske pravce. Kontinuirano osporavanje inicijativa koje povezuju BiH sa zapadnim tržištima i evropskim sigurnosnim okvirima otvara pitanje kome takvo stanje stvarno koristi. Odgovornost domaćih političkih aktera je značajna, jer njihovi potezi direktno utiču na stratešku orijentaciju države. U ovom kontekstu čini se da interesi HDZ-a ponekad prevazilaze interese same Bosne i Hercegovine", zaključio je Bećirović.

Podsjetimo, u poruci od 1. decembra John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u BiH, zaključio je da Washington želi ojačati partnerstvo između SAD-a i BiH te traži odvažno djelovanje za napredovanje ovog projekta.

"Trumpova administracija spremna je brzo djelovati kako bi dala podršku Južnoj interkonekciji. Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekt vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekt dovedemo do kraja", poručio je Ginkel.

Je li Bradarin potez poruka Washingtonu? Nema sumnje.