Šta donose izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom?

Dom naroda Federalnog parlamenta, usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom. Zakon, koji reguliše pravo na federalni dječiji dodatak, stupio je na snagu prvog septembra ove godine, a za korisnike koji će biti uvedeni u pravo, ubuduće ne podrazumijeva reviziju. Postojeći korisnici, moraće proći još jednu reviziju.

Zakon koji je donesen povoljniji je za porodice, ali ih ne oslobađa od obaveze dokazivanja, koje zahtijeva vrijeme i s pravom izaziva negodovanje kod roditelja.

"Moja borba traje već dvije godine, vezano za dječiji doplatak, zato što nemam pravo na dječiji doplatak jer invalidnina i tuđa njega ulaze u mjesečne prihode porodice. Mi, da bi uspjeli izganjati taj federalni, moramo se odreći kantonalnog", rekla je Dženita Bošnjak za BHRT.

Postupak uvođenja u pravo i revizija odvija se u nadležnim centrima za socijalni rad, koji bi u budućnosti trebali imati znatno manje obaveza u skladu sa ovim zakonom.

"Jako je bitno što je taj zakon promijenjen u tom dijelu, ostali dijelovi sigurno se tiču broja djece i onoga, da kažemo, ono što je jako bitno – sistemsko rješenje. To treba da bude podrška porodicama da mogu djecu da izvedu na pravi put, to jest, da im omoguće školovanje i ono što se zove, bar dijelom, relativno normalan život", rekao je Harun Aliefendić, Koalicija osoba sa invaliditetom ZDK.

"Korisnici neće morati prolaziti proces obnove ostvarivanja prava, nego će to centri raditi po službenoj dužnosti. Ono što je nama u Centru i dalje problem jeste da ćemo mi i dalje morati službeno prikupljati svu neophodnu dokumentaciju te da javnost zna da samo ono što su prije dokumenata korisnici donosili, mi smo morali prikupljati od drugih institucija", izjavio je Muamer Mehić, direktor Centra za socijalni rad Zenica.

Pravo na dodatak može ostvariti svako dijete do 18. godinе, аkо ima prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine, prihodi u porodici po članu ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji i ako članovi porodice nemaju registrovanu samostalnu djelatnost.

"Riječ je o izmjenama federalnog propisa kojim je sada omogućeno djeci s malignim oboljenjima i invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege da ostvare dječiji dodatak od dana ulaska u pravo pa sve do punoljetstva, bez obzira na socio-ekonomski status porodice. Radi se propisu koji uređuje navedena poboljšanja i precizira određene odredbe", rekao je Antonio Šimunović, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku ZDK.

Najčešće sistem ne prepoznaje potrebe djece i njihovih roditelja, kao i djece sa invaliditetom, a problemi sa kojima se oni susreću svakodnevno su izuzetno kompleksni.