Srbima 1.067, Bošnjacima 124 godine za ratne zločine

U namjeri da sruši Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik izračunao je koliko je tačno Sud BiH antisrpski.

Dodik je sve pobrojao

„Sud BiH do 2010. godine pravosnažnim i nepravosnažnim presudama osudio je sva lica na ukupno 1.328 godina i šest mjeseci zatvora, od čega su lica srpske nacionalnosti osuđena na ukupno 1.067 godina, hrvatske nacionalnosti na 137 godina i šest mjeseci kazne zatvora, a lica bošnjačke nacionalnosti na ukupno 124 godine kazne zatvora“, stoji to u Informaciji o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica, koju je Dodik dostavio Narodnoj skupštini RS i koja će biti na dnevnom redu današnje posebne sjednice.

Cilj posebne sjednice je razmotriti organiziranje referenduma u RS-u o tome žele li građani ove dvije državne institucije.

Kada su u pitanju pravosnažne presude pred Sudom BiH Srbi su osuđeni na 812 godina zatvora, Hrvati na 137 godina i šest mjeseci, a Bošnjaci na ukupno 95 godina kazne zatvora.

Po nepravosnažnim presudama Suda BiH lica srpske nacionalnosti osuđena su na 255 godina, a lica bošnjačke nacionalnosti na 29 godina zatvora.

Pred Sudom BiH podignute su 122 optužnice zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina, a postupak se vodi protiv 183 lica. Od ovog broja, pravosnažno je osuđeno 69 lica od čega 50 Srba, 11 Hrvata i osam Bošnjaka.

Nepravosnažnom presudom ukupno je osuđeno 15 lica od čega 13 srpske nacionalnosti i dva lica bošnjačke nacionalnosti.

Postupak pred Sudom vodi se za još ukupno 67 lica, od čega 44 Srba, osam Hrvata i 15 Bošnjaka.

Za sedam lica Sud BiH optužnice je proslijedio kantonalnim sudovima, a jedna optužnica proslijeđena je Okružnom sudu u Banjaluci.

„Analizirajući godine izrečene kazne zatvora Suda BiH može se zaključiti da je prosječna kazna zatvora 18 godina po osuđenom licu, a prosječna kazna zatvora izrečena od strane entitetskih sudova 9,3 godina po osuđenom licu“, navodi se u Informaciji predsjednika RS.

Kada se uporede kazne koje je izricao Sud BiH u odnosu na one koje su izricali okružni sudovi RS, kantonalni sudovi u FBiH i Osnovni sud Brčko distrikta, kao i sudovi u inostranstvu (Srbija, Njemačka, Austrija), vidi se da je Sud BiH izricao mnogo veće zatvorske kazne.

Samo individualna krivica

U Informaciji predsjednika RS dostavljenoj Skupštini se navodi da je MUP RS od 1992. do 2010. godine tužilaštvima podnio 953 krivične prijave, odnosno izvještaja, 182 izvještaja o preduzetim mjerama po naredbama tužilaštva, protiv 7.386 lica zbog postojanja osnova sumnje da su počinili ratni zločin nad više od 22.682 žrtve.

U predmetima gdje je evidentno da se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu, stoji u Dodikovom izvještaju, te organizovanom zločinu i komandnoj odgovornosti prijavljenih lica, za te predmete se još uvijek samo sprovodi istraga i još nije podignuta nijedna optužnica.

Primjeri koji ovo potvrđuju su "tuzlanska kolona" (za koju je Haški tribunal za pet lica dao oznaku "A"), a tužilac je obustavio istragu i podigao optužnicu za tri lica kao individualne izvršioce, zločini mudžahedina nad pripadnicima VRS za koje je u Hagu pravosnažnom presudom osuđen komandant ABiH Rasim Delić, a iako je Hag utvrdio neposredne izvršioce zločina u BiH još nema optužnica.

Dalje se navodi logor Dretelj Čapljina, koji je procesuiran u Norveškoj i Švedskoj, dok u BiH još uvijek nije podignuta optužnica, te logor "Čelebići" i sportska dvorana "Musala" u Konjicu, gdje takođe postoji presuda Haškog tribunala za određeni broj lica i neposredno utvrđen zločin, dok niko drugi od prijavljenih lica nije odgovarao u BiH.

Pored navedenih primjera neefikasnost Tužilaštva BiH se ogleda u predmetima ratnog zločina počinjenog nad pripadnicima srpskog naroda u Sarajevu: ubistvo osam vojnika JNA, zločin u Dobrovoljačkoj ulici, Centralni zatvor, logori "Viktor Bubanj", "Dom Mladen Stojanović", Otoka, Alipašino polje, Hrasnica, Pofalići, Trnovo.

U Informaciji predsjednika RS stoji da MUP RS posjeduje dokaze sortirane u dosjeima žrtava za 3.299 ubijenih Srba u Sarajevu u periodu od 1992. do 1995. godine.