Političke stranke na korak do rješenja za izbore u Mostaru

Takvi sastanci trebali bi napokon pomjeriti s "mrtve tačke" izborne procese u ovom bh. gradu, u kojem su posljednji izbori održani 2008. godine, nakon čega je Ustavni sud BiH suspendirao pojedine odredbe Statuta Grada Mostar. Riječ je o odredbama koje se odnose na izbor vijećnika u Gradskom vijeću, a usljed izostanka političkog dogovora o načinu rješavanja tog pitanja Mostar je postao jedini grad u Europi u kojem se ne provode lokalni izbori.

"Ja sam obavio pojedinačne razgovore sa predsjednicima gradskih odbora svih stranaka u Mostaru i mi smo dogovorili da o pitanju Mostara bude održan sastanak svih parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH. Ukratko, riječ je o strankama SDA, SDP, oba HDZ-a, SDA, SBB, BPS, DF i Naša stranka. Svi oni će biti pozvani na sastanak, a prema pojedinačnim i nezvaničnim razgovorima svi su spremni da napokon pronađemo rješenje za Mostar", potvrdio je za Radiosarajevo.ba predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić.

On je istaknuo kako bi prvi ovakav sastanak trebao biti održan krajem ovog mjeseca, kako bi se napokon inicirali razgovori koji će, nakon deset godina, pokrenuti promjene u Mostaru.

"Ono što je još važnije, nakon sastanaka političkih stranaka, spremni smo u ove pregovore uključiti i međunarodnu zajednicu, kao dobar pokazatelj da smo napokon sazreli da dođemo do adekvatnog rješenja. Ipak, o nečemu konkretnom ne možemo govoriti, osim da ćemo i dalje pregovarati na osnovu rješenja koja su ranije predložena u pregovorima", zaključio je Marić.

Podsjećamo, posljednji pregovori u vezi s rješenjem Izbornog zakona u Mostaru održani su prošle godine, kada su do dogovora pokušale doći vođe stranaka iz vladajuće koalicije u FBiH Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Fahrudin Radončić pokušali doći do rješenja. Ipak, taj sastanak je propao, kao i sastanci stranačkih delegacija.

Još ranije tokom godina pojedine stranke iznijele su svoje prijedloge za rješenje izbornog problema u Mostaru. HDZ je predložio da se u Mostaru formira pet izbornih jedinica, s tim da se dosadašnje područje Jugozapad, Stari Grad i Centralna zona spoje u jedno. S druge strane, kao drugi najveći zagovarač rješenja u ovoj situaciji, SDA je predlagao da ostanu dosadašnja gradska područja, ali da Centralna zona bude još jedno, dodatno područje.

SDP i DF predlagali su spajanje dosadašnjih šest izbornih područja i centralne gradske zone u tri gradska izborna područja, centar, sjever i jug. Iz njih bi se kao i dosad biralo 18 vijećnika u Gradsko vijeće, ali bi broj mandata bio znatno drugačije raspoređen, s obzirom na broj potencijalnih birača. Ostalih 17 vijećnika biralo bi se na području grada kao jedne izborne jedinice tzv. gradske liste.

Kroz sve to vrijeme HDZ BiH je insistirao na tome da Mostar bude jedna izborna jedinica i da važi pravilo "jedan čovjek - jedan glas", dok je SDA tražila podjelu Mostara na više općina koje bi bile izborne jednice. OHR, pak, koji je nametnuo Statut Grada Mostara u više navrata je pokušavao riješiti ovaj problem i nudio kompromisno rješenje, ali političke stranke nisu pristajale na to.

Ipak, nijedan od ovih prijedloga nije zadovolji zahtjeve svih strana u pregovorima, koji su na kraju propali. 

Prema odluci Ustavnog suda, da bi se izbori u Mostaru održali potrebno je izvršiti izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na ovaj grad. Te izmjene podrazumijevale bi da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj.

Zbog svega toga, Mostar već godinama nema zakonodavnu vlast, a jedina vlast u gradu je gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je ušao u četvrti mandat i to u drugi po redu bez izbora.