Sporazum o 'Južnom toku' sa Rusijom, ugrožava evropsku budućnost BiH

Potpisivanje ugovora o izgradnji Južnog toka između BiH i Rusije, u formi u kojoj će se sutra razmatrati na Vijeću ministara BiH, predstavlja kršenje zakonodavstva Evropske unije, a istovremeno se radi o ekonomski lošem ugovoru, piše Fena.

Ova upozorenja su danas, između ostalog, uputili evropski zvaničnici bliski ovoj problematici u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju Fenu, a uoči sutrašnje sjednice Vijeća ministara BiH.

Naime, jedna od tačaka na dnevnom redu sjednice je i "Nacrt osnova za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma između vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u oblasti plina i elektroenergetike", čiji je predlagač, formalno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Južni tok je gasovod koji bi prolazio Moldaviju, Bugarsku, Srbiju..., ali bi zaobilazio Ukrajinu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik svojevremeno je zaprijetio blokadom institucija BiH ukoliko BiH ne pristupi novom projektu.

Evropski zvaničnici ističu da u EU nema službenog mišljenja protiv Južnog toka, ali da se uskaldi s pravilima EU. Naprotiv, dodaju, projekt može biti pozdravljen sve dok ispunjava konkurencijska pravila i Energetski paket EU.

U tom smislu za BiH je relevantan Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji je pravno obavezujući za BiH.

Ruska politika nastoji da na ovom projektu radi putem bilateralnih ugovora, ali evropski zvaničnici insistiraju da se u slučaju BiH ne može gledati na ovaj prijedlog ugovora kao na bilateralni sporazum zbog uključenosti više zemalja članica EU i obaveza iz evropskog zakonodavstva.

Upitan da li Rusija u slučaju Južnog toka koristi energente kao "strateško oružje", jedan evropski zvaničnik je kazao da je strateški ruski interes da prodaje energente po najboljoj cijeni. To je argumentirao činjenicom da BiH trenutno ima treći najskuplji gas u Evropi, iza Makedonije i Poljske.

Evropski zvaničnici upozoravaju kako izgradnjom Južnog toka BiH ostaje ovisna o ruskom plinu, a pritom ne otvara mogućnosti za alternative. Navode da je ruska strana ranije spominjala da će nakon izgradnje Južnog toka cijena za BiH biti niža, ali u predloženom sporazumu nema odredbe o tome i nema nikakvih drugih garancija za niže cijene.

Također naglašavaju da je zabrinjavajuće da su se iz BiH samo iz jednog izvora čule primjedbe na ovakav ugovor. Naime, Vlada Federacije BiH je izrazila rezerve u vezi s dvjema stvarima: da predloženi sporazum nije u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici i da nije u strateškom interesu Federacije BiH.

U međuvremenu je 16. januara Sekretarijat Energetske zajednice zvanično, putem pisma podnio primjedbe ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Borisu Tučiću, ali ništa iz tog pisma nije uključeno u tekst koji će sutra biti na Vijeću ministara BiH.

"BiH, kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici ima zakonsku obavezu implementirati "Drugi energetski paket". Također, ne smije potpisati ugovore koji su u suprotnosti s "Trećim energetskim paketom" koji je obavezujući za BiH kao potpisnicu sporazuma od 1. januara 2015. godine",upozorio je jedan evropski zvaničnik.

I bez pitanja Južnog toka, BiH krši obaveze iz Ugovora o energetskoj zajednici na polju gasa. A sporazumom o Južnom toku strane potpisnice su te koje određuju tarife, a ne regulacijska tijela kako je predviđeno Ugovorom o energetskoj zajednici.

Odgovarajući  kakve će posljedice snositi BiH ako prihvati ovakav ugovor o Južnom toku, evropski zvaničnici navode da "niko neće odmah doći sa štapom", ali upozoravaju kako se ovdje radi o kršenju evropskog zakonodavstva.

"Ako vam je strateški cilj Evropska unija, jedan od koraka je usklađivanje zakonodavstva. Kako onda mislite poslati članica?", upozoravaju evropski zvaničnici.

Također navode da se radi o ekonomski lošem ugovoru u čijoj izradi nije bilo nikakve javne rasprave niti političke ili ekonomske evaluacije, već samo kuloarske priče "da će Rusija donijeti dobre ekonomske prilike".