Slučaj ruskog dobrovoljca iz Doboja osumnjičenog za ratne zločine u Ukrajini testira bh. institucije

Primjer Davora Savičića, ruskog dobrovoljca iz Bosne i Hercegovine koji se sumnjiči za ratne zločine u Ukrajini mogao bi negativno utjecati na stabilnost i integracije BiH u Evropsku uniju, upozoravaju eksperti za sigurnost.

Ruski dobrovoljac Davor Savičić osumnjičen je da je počinio ratne zločine u Ukrajini, a njegov slučaj otvara pitanje usklađenosti zakona Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, na čije članstvo zvanično Sarajevo pretenduje.

"Možda bi, recimo, mudrije bilo sačekati da se vidi šta će biti ishod izbora u oktobru, pa onda gledati zajedno sa EU, da se te stvari onda sistemski rješavaju, da možda čak i postanu dio nekog paketa", ocijenio je za Detektor Adnan Huskić profesor sa Političkih nauka i međunarodnih odnosa Sarajevske škole nauke i tehnologije (SSST), koji smatra da bh. vlasti moraju prilagoditi postojeće zakone evropskim.

Davor Savičić iz BiH, kodnog imena "Volk", osumnjičen je da je, boreći se na ruskoj strani u Ukrajini, počinio ratne zločine.

Kako se navodi u Službenom glasniku Ukrajine, njega je ukrajinski tužilac pozvao da se u junu odazove na saslušanje. Savičić se nije javno oglašavao o tim navodima, niti je odgovorio na upit Detektora preko Telegrama.

O tom slučaju se nisu javno oglašavale ni institucije u BiH, a na upit Detektora do objave ovog teksta nisu odgovorili iz ministarstava pravde, spoljnih poslova, sigurnosti, kao ni iz SIPA i Tužilaštva BiH.

Adnan Huskić upozorava da u trenutnim političkim okolnostima nema dovoljno volje, ni parlamentarne mogućnosti da se bh. zakoni usklade sa zakonima EU.

"Ja ovako to samo vidim da bi to postalo dijelom kampanje, da bi samim tim vrlo vjerovatno završilo nigdje, što je jako loše za zakon koji šalješ, a zaista si zainteresovan da se neke stvari tu urede", objasnio je on.

Za šta se sumnjiči Savičić?

Savičić se, kako je objavila ukrajinska organizacija "Knjiga krvnika ukrajinskog naroda", sumnjiči da je 3. marta 2022. godine u selu Fedorivka mještaninu, koji se krio u betonskoj cijevi, navodno naredio da se skine u donji veš. Navodi se da su vojnici koji su bili sa Savičićem muškarcu oduzeli telefon, svezali mu ruke plastičnom vrpcom i prekrili mu oči, nakon čega su ga odveli u šumu.

Muškarac je potom navodno vezan za drvo te je između njegovih leđa i debla drveta postavljena ručna bomba sa odstranjenim osiguračem, zbog čega je oko dva sata morao stajati uspravno.

Žrtva je nakon toga odvedena na ispitivanje. Ukrajinska organizacija dalje navodi kako je Savičić od muškarca navodno tražio informacije o položajima ukrajinske vojske te ga tjerao da za ruski medij da izjavu.

Kada je muškarac odbio, Savičić ga je navodno kundakom puške udario po nogama, glavi i leđima. Istraga navodi da je žrtva tada natjerana da iskopa rupu u zemlji u kojoj je onda muškarac proveo sedam dana gotovo bez hrane i vode.

Također, 5. marta 2022. godine, ruska vojska je u selu Ivankiv upala u privatni dom gdje je zatekla i zadržala jednu žensku osobu. Vojnici su svezali njene ruke konopcem, odveli je u šumu i tamo držali zarobljenu do 8. marta 2022. godine.

Organizacija "Knjiga krvnika ukrajinskog naroda” navodi da je zarobljena žena 6. marta odvedena na ispitivanje kod Savičića koji je od žene navodno zahtijevao informacije o ukrajinskoj vojsci, nakon čega je organizovao snimanje njene izjave u propagandne svrhe. Savičić je osumnjičen da je u svrhu zastrašivanja ženi upućivao prijetnje i udarao je stolicom.

Detektor ove navode nije mogao nezavisno potvrditi.

Šta kaže zakon u BiH?

Prema Krivičnom zakonu BiH, ko protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina.

Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj formaciji kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine.

Zakon se neće primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih nacija, formiranim na osnovu zakona.

Zločini se ne mogu sakriti

Serhii Morugin, osnivač ukrajinske platforme "Balkan Observer media project", organizacije koja prati rusku agresiju na Ukrajinu i uticaj na Balkan, objašnjava da se zločini ne mogu sakriti uprkos pokušajima i da se aktivno radi na pronalasku plaćenika i osoba povezanih sa ratnim zločinima.

"Sa stanovišta Ukrajine, takva osoba je u svakom slučaju zločinac. Ako su usljed tih djelovanja stradali građani Ukrajine, onda je riječ o namjernom ubistvu", rekao je Morugin za Detektor.

On je dodao i da je proces identifikacije, dokumentovanja i kažnjavanja odgovornih dugotrajan, te da Ukrajina takve ljude traži godinama.

Ruslan Dejničenko, direktor StopFakea – ukrajinske organizacije koja se godinama bavi razotkrivanjem dezinformacija kreiranih u Moskvi, za Detektor kaže da je ključno da ovi slučajevi dobiju pažnju javnosti.

"Morate znati da postoje posljedice. To bi trebalo poslužiti kao upozorenje svima koji razmišljaju o pridruživanju ruskim snagama da bi mogli završiti u zatvorskoj ćeliji", objasnio je on.

Dodao je i da je procesuiranje ovakvih slučajeva jedini način da se Ukrajina i ostale države suprotstave tome.

"Ne želimo da oni koji su počinili ratne zločine tokom ovog krvavog rata postanu heroji udžbenika historije i književnosti. Ovo je jedan od razloga zašto naša organizacija već godinama prati TV, web stranice i društvene mreže, te arhivira te informacije za buduće generacije", rekao je Dejničenko.

Šta se zna o Savičiću?

Rodom iz BiH, Savičić se pridružio ruskim jedinicama i prema pisanju Radija Slobodna Evropa postao pripadnik ruske obavještajne službe GRU. Ima dvojno državljanstvo BiH i Rusije.

Detektor je otkrio da ima važnu ulogu u regrutaciji dobrovoljaca sa Balkana.

Savičić je bio jedan od posrednika sa kojima su novinari razgovarali o pridruživanju ruskoj vojsci, nakon što su se infiltrirali u Telegram grupe za regrutaciju.

Tada su iz Tužilaštva BiH rekli da ne mogu dati informaciju o tome da li je protiv njega formiran predmet, jer je riječ o predmetima u fazi prethodnog kaznenog postupka – faza prijave ili istrage.

Kako se navodi u Službenom listu Ukrajine, Savičić je od februara do marta 2022. godine komandovao jedinicom "Vukovi" koja je na području Kijeva vršila operacije unutar grupe "Vostok" u sklopu Ruskih oružanih snaga.

Nakon toga se pridružio privatnoj vojnoj formaciji "Redut”.

Sliku s njim krajem maja 2025. godine objavio je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je boravio u Rusiji i sreo se s predstavnikom Srpske pravoslavne crkve.

Baltičke zemlje traže zabranu za pripadnike ruske armije

Nedavna inicijativa, predvođena Estonijom, koju je već podržalo nekoliko evropskih država i koja bi mogla da se nađe na agendi Evropske unije, traži zabranu ulaska u Schengen za ruske vojnike i nakon završetka rata.

Kako se za Detektor navodi u pisanom odgovoru Ministarstva spoljnih poslova Estonije, ta zemlja je do danas uvela zabrane ulaska u Šengensku zonu za više od 1.300 bivših ruskih boraca.

Estonski ministar spoljnih poslova Margus Tsahkna je u svom obraćanju medijima u januaru 2026. godine upozorio da bi više od 600.000 bivših ruskih boraca moglo pokušati ući u Evropu, što je ocijenio razmjerama s kojima se nijedna zemlja ne može sama nositi.

Podaci koje je Detektor dobio od ukrajinskih vlasti govore da se trenutno u ruskoj vojsci bori oko 200 dobrovoljaca iz država Zapadnog Balkana.