Slovenački medij: Kako je čovjek iz Dodikove mreže povezan s arbitražom Viaducta?

Prošle jeseni, kompanija Viaduct sa sjedištem u Portorožu dobila je spor pred međunarodnim arbitražnim sudom u Washingtonu.

RS joj je 2013. godine jednostrano raskinula koncesiju za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas, što je izazvalo arbitražni tužbu. Sud je presudio da Bosna i Hercegovina treba isplatiti kompaniji više od 56 miliona eura odštete.

Zbog nemogućnosti države da podmiri obaveze, Viaduct je zatražio zapljenu imovine Centralne banke BiH, a zamrzavanje sredstava za BHANSA-u dovelo je u pitanje sigurnost zračnog saobraćaja u zemlji.

Kako je slabo aktivna kompanija dobila koncesiju od 165 miliona eura?

Projekt izgradnje dvije hidroelektrane na Vrbasu, čija bi realizacija donijela Viaductu milionska potraživanja, pokazao se kao neobičan već od početka.

Godine 2003. koncesiju je prvobitno dobio GP Građevinar iz RS-a, uz partnere iz BiH i Italije. Međutim, zbog problema sa bankovnim garancijama, godinu dana kasnije vođstvo projekta preuzeo je Viaduct – pod kontrolom Borisa Goljevščka i Vladimira Zevnika, iz kruga Splošne plovbe, slovenskog brodara pod njemačkom upravom. Tada je predsjednik Vlade RS-a bio Dragan Mikerević.

No, ono što izdvaja ovaj slučaj jeste da je kompanija Viaduct, praktički bez značajnijih dosadašnjih poslovnih aktivnosti, 2004. iznenada dobila koncesiju u vrijednosti 165 miliona eura, dok je tada imala samo oko 1,8 miliona eura godišnjih prihoda. Građevinski radovi su potom zapali u probleme – vlasti nisu dale potrebna odobrenja, a građanski protesti za očuvanje okoliša dodatno su usporili projekat. Nakon toga je uslijedio kolaps finansija.

Godine 2013., RS je koncesiju dodijelila Elektroprivredi RS za novu hidroelektranu, nekoliko kilometara udaljenu od prvobitne lokacije Viaducta. To je bio glavni povod za tužbu i arbitražu, u vrijeme kada su vlast vodila Željka Cvijanović i Milorad Dodik.

Damjan Belič - tihi akter iza scene?

Kompanija Viaduct danas djeluje kao lupina: nema prihoda ni zaposlenih, a jedino njeno bogatstvo su tereti prema BiH.

Ipak, prema saznanjima uredništva Necenzurirano.si, slovenski pravnik i stečajni upravitelj Damjan Belič igrao je aktivnu ulogu u pokušajima da BiH isplati dug. Nezvanično je prisustvovao sastancima u Sloveniji i BiH u ime Viaducta, ponekad i bez prisustva glavnog vlasnika Goljevščka. Koliko je zaista bio uključen u arbitražu i pregovore s bh. institucijama – nije poznato, a sam Belič nije želio ništa zvanično komentarisati, ističući da u skladu s poslovnom etikom ne otkriva poslovne detalje.

Veze iz paraobavještajne mreže RS-a

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Belič godinama ranije imao važnu poslovnu ulogu u RS-u. Godine 2006. postao je vlasnik bezbjednosne firme Centurion iz Bijeljine putem svoje kompanije VK Holding.

Tri godine kasnije, ta firma se našla u centru međunarodne afere; Distrikt Brčko joj je oduzeo pravo na nove poslove zbog navodnog kršenja Dejtonskog sporazuma, jer su obavještajne službe zaključile da Centurion ima ulogu u paraobavještajnoj mreži Milorada Dodika – uključujući nezakonito prisluškivanje i praćenje međunarodnog osoblja u BiH.

Belič je nakon šest mjeseci prodao Centurion firmi Sector Security, kojom je upravljao kasnije ubijeni Slaviša Krunić, koji je 2019. izvršen u zasjedi blizu svoje kuće u Banjoj Luci.

Zašto je ovo važno?

Viaduct djeluje kao "lupina", ali potraživanja rastu svakodnevno.
Dug prijeti državnim finansijama i sigurnosti bh. zračnog saobraćaja.
Uključenje Beliča otkriva političke i neformalne veze Slovenije i RS-a iza arbitraže.

Afera Viaduct nije samo finansijska ili pravna priča, već i premrežena priča o pravim vezama i moći. Uloga Damjana Beliča – čovjeka povezanog sa sigurnosnim strukturama i paraobavještajnim mrežama RS-a – otkriva koliko duboko mogu ići politička i poslovna preplitanja iza jednog, naizgled običnog spora.