Tri milijarde eura u fokusu: Slovenija ispituje kapital povezan s Dodikom?

Slovenija je usvojila zakon kojim se uspostavlja novi institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a među pitanjima koja bi mogla privući pažnju javnosti izdvaja se i porijeklo kapitala koji se dovodi u vezu s Miloradom Dodikom i njegovim poslovnim i političkim okruženjem.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), smatra da bi postupanje prema sumnjivim finansijskim tokovima povezanim s Dodikom moglo predstavljati jedan od prvih ozbiljnih izazova za novu slovenačku vlast predvođenu Janezom Janšom.

Govoreći za BN TV, Bećirović je ocijenio da je Slovenija postala važno odredište za kapital s Balkana čije se porijeklo dovodi u pitanje. Pritom je ukazao na utjecaj koji, prema njegovim tvrdnjama, Dodik i krugovi povezani s njim imaju u toj zemlji.

"Poprilično inficirana Miloradom Dodikom, njegovim novcem, uticajem i moći", kazao je Bećirović, komentarišući situaciju u Sloveniji.

Prema Bećirovićevim navodima, provjere imovine koja se povezuje s Dodikom i njegovim poslovnim i političkim krugovima mogle bi obuhvatiti iznose koji se u javnosti procjenjuju na čak tri milijarde eura.

On smatra da bi upravo eventualne provjere porijekla te imovine pokazale koliko je nova vlast spremna dosljedno provoditi politiku suzbijanja finansijskog kriminala.

"Mislim da prvi test za vladu Janeza Janše treba da bude upravo Milorad Dodik, njegova oligarhija i iznosi novca koji se spominju – od čak tri milijarde imovine. Vlast mora pokazati da li Slovenija zaista želi borbu protiv kriminala ili će se svrstati na stranu Dodika i onih koji su taj sumnjivi novac prebacili u Sloveniju", poručio je Bećirović.

Navedeni iznos i tvrdnje o porijeklu kapitala predstavljaju ocjene i navode Bećirovića, a ne potvrđen nalaz nadležnih institucija.

Državni zbor Slovenije usvojio je 24. septembra 2026. godine Zakon o specijalizovanim organima za korupciju i organizovani kriminal (ZSOKOK). Zvanična primjena zakona predviđena je od 1. jula 2027. godine.

Novim zakonskim rješenjem uspostavlja se specijalizovani institucionalni okvir za postupanje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala. U javnosti se novi mehanizam poredi s hrvatskim USKOK-om, institucijom specijalizovanom za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.

Bećirović smatra da bi primjena novih pravila mogla otvoriti prostor za detaljnije ispitivanje prekograničnih finansijskih tokova, posebno ukoliko postoje osnovi za sumnju u nezakonito porijeklo imovine.

Direktor IFIMES-a osvrnuo se i na političke veze Milorada Dodika u Sloveniji. Kao jedan od primjera naveo je njegove navodne aktivnosti usmjerene na lobiranje kod Janeza Janše s ciljem ukidanja ranije uvedenih sankcija.

Upravo bi odnos nove vlasti prema ovakvim pitanjima, prema Bećirovićevoj procjeni, mogao biti pokazatelj spremnosti slovenačkih institucija da postupaju bez obzira na političke veze i utjecaj pojedinaca.

Ipak, važno je naglasiti da usvajanje novog zakona i iznesene procjene ne znače da je protiv Dodika ili osoba iz njegovog okruženja u Sloveniji pokrenuta konkretna istraga.

Eventualno ispitivanje porijekla imovine i finansijskih transakcija zavisit će od raspoloživih dokaza, zakonskih uslova i odluka nadležnih pravosudnih i istražnih organa.

Slovenija će tako u narednom periodu imati priliku pokazati koliko je novi institucionalni mehanizam efikasan u praksi. Hoće li među predmetima koji budu privukli pažnju institucija biti i kapital koji se povezuje s Dodikom, zasad ostaje otvoreno pitanje.