Sjećanje na žrtve holokausta: Historija je učiteljica života, ali nismo dobri đaci

Centralnom komemoracijom žrtvama holokausta danas je Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine obilježila 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Dan sjećanja na žrtve holokausta je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima stradale tokom Drugog svjetskog rata. Sovjetska Crvena armija je 27. januara 1945. oslobodila 7.500 zatvorenika koje su držali nacisti u koncentracionom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Auschwitz je bio najveći koncentracioni logor koji je osnovala nacistička Njemačka. Kroz ovaj logor je prošlo milion i 300.000 ljudi iz Europe, od kojih je milion i 100.000 ubijeno. Oko 900.000 odmah je nakon dolaska ubijeno u gasnim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti, zbog čega je Auschwitz nazvan najzloglasnijim logorom smrti.

Prisutni su poručili da se moramo prisjećati holokausta, moramo biti svjesni da je nekada, sredinom 20. stoljeća, postojala ideja da se uništi jedan čitav narod. Važno je, kako su kazali, prisjećati se tog čina, važno je učiti o holokaustu, jer on gradi društveno znanje i pokazuje kako zlo postoji u ljudima, ali i kako postoji dobro u ljudima.

Holokaust: Sarajevo odaje počast za šest miliona ubijenih Jevreja

Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine Jakob Finci, kazao je da danas obilježavaju 27. januar kao Dan sjećanja na žrtve holokausta, ali da se nije dovoljno sjećati samo jedan dan u godini.

"Naravno, vjerovatno nije dovoljnan samo jedan od 365 dana u godini sjećati se holokausta, jer zbog toga nam se i dešava da i nakon holokausta, kada je svijet jednoglasno rekao nikada više, da su se desili genocidi i u Kambodži, Ruandi, nažalost, i u Bosni i Hercegovini, i da smo imali hiljade i hiljade mrtvih samo zato što se drugačije zovu, na drugačiji način mole istom Bogu", poručio je Finci.

Sinagoga je, kako je kazao, otvorena za sve, i svima želi pomoći bez obzira ko je i šta je.

"Na taj način se borimo protiv antisemitizma, ali ne možemo sami. Potrebno je i u školama barem jedan čas godišnje posvetiti holokaustu, jer da se bolje uči, ne bi nam se to desilo. Svi kažu da je historija učiteljica života, ali očito da mi nismo dobri đaci, jer iste greške ponavljamo iz generacije u generaciju", dodao je Finci.

O posljedicama holokausta je govorio Husnija Kamberović.

"Naravno da to pokazuje da historija jeste učiteljica, ali da mi nismo najbolji učenici dok smo u situaciji da nam se historija ponavlja. I danas u svijetu svjedočimo slučajevima antisemitizma, strašnom nacionalizmu. Ljudi moraju učiti iz toga kako bi postali svjesni posljedica koje ovo sa sobom nosi. Kada učimo o holokaustu, ratovima, to ne znači da mi time što učimo o ratu, da se taj rat više neće nikada ponoviti. Ali, ako izgradimo generacije koje će postati svjesne toga da rat jeste zlo, onda je manja vjerovatnoća da će se ljudi aktivno uključiti u činjenje zločina kakvi su učinjeni nekada u prošlosti", rekao je Kamberović.

Jevrejsko groblje u Sarajevu - jedan od najvrednijih memorijalnih kompleksa u Europi

Danilo Nikolić (83) rođen je u Sarajevu, u jednoj od najstarijih sarajevskih jevrejskih porodica. U Sarajevu je završio osnovnu, srednju i višu školu. Prva njemačka bomba koja je pala na Logavinu ulicu u centru grada, razorila je stan u kojem je živio sa majkom Donkom i ocem Petrom.

Njegov otac je imao rodbinu u Crnoj Gori i pošto je već počeo rat, preko Mostara su prebjegli u Crnu Goru. Tamo su proveli najveći dio rata. Tamo su mu radili i majka i otac. Živjeli su, kaže, prilično normalan život. Međutim, u jednoj neprijateljskoj zasjedi 1942. godine, uhvaćen je i odveden njegov otac, koji se više nikada nije vratio.

"Poruka bi bila jedna, koju ste hiljadu puta čuli, da se više nikada nikome ne dogodi. Jer nijedno sjećanje na taj period nije ni ugodno ni lijepo, samo imate loše sjećanje. Ja sam bio dijete, ali bio sam u zbjegu. Život u zbjegu je znate kakav, danas ste ovdje, prekosutra u drugom kraju... Idete za vojskom, nekad spavate po kućama, nekada u školi... To su sjećanja koja ostaju kod djeteta. Zapamti bombardovanja, granate, bolest...", ispričao je Nikolić za Agenciju Anadolija.

U okviru komemorativnih aktivnosti u Galeriji Novi hram postavljena je i izložba Put do Pobjede: Historijski izvori svjedoče.