'Šestorka' na sljedećem sastanku o vojnoj imovini

Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić bit će domaćin ovog sastanka.

Lagumdžija kaže da je prošle sedmice kao ministar vanjskih poslova i kao lider SDP-a učestvovao u razgovorima s generalnim sekretarom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenon, nakon čega je imao konsultacije sa članovima Predsjedništva BiH od kojih očekuje da do subote "imaju konstruktivnu ulogu" i uključe se u unutarnji dijalog da bi se stvar privela kraju.

Naime, Rasmussen je tokom posjete BiH u više navrata istaknuo da je NATO spreman aktivirati Akcioni plan za članstvo (MAP) ako BiH riješi pitanje nepokretne vojne imovine, što podrazumijeva da se ona upiše kao državna imovina.

Lagumdžija očekuje od učesnika sastanka da se drže dogovora koji je potpisan u drugom sastavu šestorke, ali ga je potpisao i lider tada opozicionog SBB-a Radončić, kao i odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini:

„Odluke ustavnog suda se ne propituju. Odluka Ustavnog suda i sporazum političkih stranaka trebaju biti osnova da bi se krenulo u registriranje vojne imovine i da se napravi mapa puta koja će omogućiti da sva ta imovina koja je sada trošak i mrtvi kapital što je prije moguće stavi u funkciju razvoja i na korištenje i upotrebu onome kome treba: državnim, entitetskim, kantonalnim institucijma, ali i univerzitetima, bolnicama i lokalnim zajednicama.“

Iako su neki učesnici razgovora s Rasmussenom izjavili da se odluka Ustavnog suda i ne mora uvažiti, Lagumdžija kaže da je rješenje moguće samo uz uvažavanje odluke Ustavnog suda BiH: „Neuvažavanje odluke Ustavnog suda bilo bi politički neodgovorno, a ujedno bi svakome dalo mogućnost da opravdano obori odluku i vrati stvari na početak.“

Zašto kasni set zakona SDP-SNSD?

Upitan da kaže zbog čega kasni set zakona koji su usaglasili SDP i SNSD, a koji je po dogovoru trebalo da uđe u parlamentarnu proceduru u januaru, Lagumdžija je kazao da su postojale dvije mogućnosti da se ti zakoni nađu u parlamentu: prva da poslanici pošalju usaglašene zakone  parlamentu, a druga da ih u parlament uputi Vijeće ministara BiH, u skladu sa svojim ovlastima.

Neke od tih zakona trebalo je uskladiti u smislu pravne terminologije, te ih je trebalo razmotriti Vijeće ministara BiH putem svog Ureda za zakonodavstvo i Ministarstvo pravde BiH. „Ti zakoni su trenutno u fazi ustavom definirane procedure“, kazao je Lagumdžija, dodajući da se pojavljivanje nekih u parlamentarnoj proceduri može očekivati uskoro.