Savez logoraša BiH: Obavezni smo sjećati se holokausta

Sa velikom tugom i izrazitim poštovanjem, danas se prisjećamo žrtava holokausta i njihovih patnji, i odajemo dužnu počast milionima nedužnih muškaraca, žena, djece, ubijenih, samo zato što su bili drugačiji, kaže se u saopćenju Savez logoraša u BiH, povodom Međunarodnog Dana sjećanja na žrtve holokausta.

Savez ističe da ne postoje opravdani razlozi zbog kojih bilo koja osoba smije sebi dati za pravo da drugog izloži torturi i patnji, odnosno liši onog što nam je svima dato na dar - života. 

"Nažalost, neki sebi često uzimaju za pravo upravo to da budu uzrok patnje drugih i drugačijih", navode iz Saveza logoraša u BiH, javlja Fena. 

Savez naglašava da je "porazna činjenica da sjećanje na holokaust, koji se desio ne tako davno, polako čezne, što može predstavljati osnov za nove, slične zločine nad nedužnim, drugim i drugačijim". 

"Uostalom, naša, ne tako davna prošlost govori upravo u prilog tome. Ne tako davno, na prostorima Bosne i Hercegovine, bjesnio je rat koji je za sobom ostavio tragične posljedice. U tom, najkrvavijem sukobu u Evropi nakon drugog svjetskog rata, ubijeno je oko 110 000 ljudi, od čega nekoliko hiljada djece. Od toga je, u logorima, ubijeno oko 30 000 osoba. Nestalo je oko 30 000 osoba, od čega najveći broj logoraša. Veliki broj nestalih, ni do danas, nije pronađen. U logorima na prostoru BiH je silovano, odnosno seksualno zlostavljano oko 25.000 osoba", navodi se u saopćenju Saveza logoraša u BiH.  

Savez ističe da je obaveza, dok postoji ljudsko sjećanje, da se sjećamo holokausta, "ali i zločina kojeg smo i sami žrtve". 

"Dužni smo da sjećanje prenosimo na generacije koje dolaze i opominjemo, kako bismo dali svoj doprinos sprečavanju ponavljanja istih ili sličnih zločina, bilo gdje i nad bilo kim, i u njenom ispunjavanju ćemo ustrajati", poručili su iz Saveza logoraša BiH. 

Bećirović: Holokaust je najsramotniji period ljudske prošlosti

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović smatra da je, bez sumnje, holokaust najsramotniji period ljudske prošlosti. 

"Pojavi holokausta doprinijeli su rasizam u sprezi s vjerskom nesnošljivošću i dugom tradicijom antisemitizma, a oživljen je nacionalističkim strastima koje su se pojavile u Evropi u drugoj polovini 19. stoljeća", saopćeno je iz Bećirovićevog kabineta, povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta. 

U saopćenju se navodi da je dodatno pogoršan teškim ekonomskim prilikama širom svijeta, neuspjehom Weimarske Republike i ravnodušnošću međunarodne zajednice. 

Dodaje se da je holokaust pospješen razvojem nacističke rasne i genocidne ideologije i politike, počevši od filozofske platforme izložene u Hitlerovoj knjizi „Mein Kampf“, preko „Nűrnberških zakona“ koje je nametnula država i manipulatorske propagande nacističkog režima Adolfa Hitlera, pa sve do državne politike ubistava i istrebljenja. 

"Govoriti o holokaustu zadatak je svih nas koji participiramo u društvenom životu kako se zlo holokausta nikada i nikome više ne bi ponovilo. Sve žrtve genocida obavezuju nas da, u ime budućnosti čovječanstva i najviših ljudskih i društvenih vrijednosti, sloboda i prava, civilizacijskih i kulturnih tekovina i dobara, ne dozvolimo, odnosno osujetimo sve namjere i pokušaje kojima se zločin genocida nagrađuje, a žrtva i dalje kažnjava", navode Bećirović u saopćenju. 

Ističe se da sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti savremenog čovječanstva i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih antifašističkih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost. 

Stoga, navodi se, podsjećanje na zlo holokausta ima historijsku važnost za cijelo čovječanstvo. Sjećanje na univerzalne lekcije holokausta, odnosno najmasovnijeg genocida u 20. stoljeću, tog zločina koji je čovječanstvu nanio ogromne ljudske i materijalne žrtve, ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu. 

"Obaveza je istraživača, kako to piše nobelovac Eli Vizel, da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Zločin genocida zaslužuje posebnu osudu i zgražavanje. Sveti je zadatak svih progresivnih snaga, a posebno istraživača, da naučno istražuju genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, na čemu se temelji istina i maksimalno sužava prostor za sve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži", ističe se u saopćenju iz Kabineta zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Bećirovića.