RS ne prihvata 'Bosansku knjigu mrtvih'

Bosanskom knjigom mrtvih, sa imenima gotovo 96 hiljada stradalih u proteklom ratu, nisu svi zadovoljni. U Republici Srpskoj nisu saglasni sa podacima jer smatraju da se radi o dugogodišnjoj manipulaciji žrtvama.

Bosanska knjiga mrtvih: 95.940 žrtava, bh. državljana

„Od toga je negdje oko 57 hiljada vojnika i 37 hiljada civila. Što se tiče nacionalne strukture dvije trećine žrtava su Bošnjaci, 25 odsto su građani srpske nacionalnosti, oko osam odsto su hrvatske nacionalnosti. Puno je žena ubijeno i to me je frapiralo, gotovo 10 hiljada žena je ubijeno. Najviše žrtava stradalo je 1992. u periodu maj, juni, juli.“

Nakon što je Istraživačko-dokumentacioni centar objavio Bosansku knjigu mrtvih sa 95.949 žrtava svih nacionalnosti u proteklom ratu, nisu svi pozitivno dočekali objavljivanje ovog dokumenta. Iako je prvi put na jednom mjestu objavljeno gotovo 96 hiljada žrtava imenom i prezimenom, u Savezu logoraša RS tvrde da se radi o manipulaciji brojem žrtava:

"Ne možemo biti saglasni jer su oni prvo rekli da je silovano preko 200 hiljada Bošnjakinja pa da je stradalo preko 300 hiljada pa sada odjednom idu na cifru od 96 hiljada. Ne možemo više takve stvari tolerisati", kaže predsjednik ovog saveza Branislav Dukić, javlja Deutsche Welle.

Istraživačko dokumentacioni centar je objavio knjigu žrtava sukoba iz devedesetih što je, prema tvrdnjama prvog čovjeka centra Mirsada Tokače, najprecizniji dokument te vrste sa imenima i identitetom građana BiH koji su ubijeni tokom rata.

Broj žrtava u Bosanskoj knjizi mrtvih podijeljen je po regionima, naciji i periodu rata. Prije tri godine Istraživačko dokumentacioni centar predstavio je Bosanski atlas ratnih zločina u kojem su navedeni podaci o ratnim zločinima, sudskim presudama kao i lokacijama logora i masovnih grobnica. Ni ovi podaci nisu prihvaćeni od porodica stradalih i logoraša iz RS niti političkog vrha ovog entiteta.

Tokača tvrdi da je prije objavljivanja knjige međunarodni tim eksperata imao na raspolaganju preko 200 hiljada podataka te, kako piše DW, da cifra od 96 hiljada žrtava nije konačna:

"Imamo još nekih 5100 imena koja nismo htjeli uvrstiti u statistiku jer nismo sto posto sigurni u okolnosti pod kojima su ti ljudi stradali. U mjesecima i godinama koje slijede očekujemo da će nam oni, koji će napraviti uvid u knjigu, dati dodatne informacije tako da ćemo i te ljude moći ili da definitivno izbacimo iz baze podataka ili da ih uvrstimo u kategoriju kojoj proipadaju".

Knjiga je sastavljena uz pomoć Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. Osnivač fonda, Nataša Kandić rekla je na nedavnoj prezentaciji knjige da se radi o najkompletnijem dokumentu o ratu ikad objavljenom koji može poslužiti kao osnova za dalja istraživanja o ratu: "Da se zapravo proces pomirenja započne upravo imenovanjem žrtava i priznavanjem žrtava. Imena su proverljiva, brojke nisu, ukoliko nema imena".