Reakcije uzalud, BiH bez državnih ministarki

Ministarska vlast u našoj zemlji, na svom najvišem nivou – Vijeću ministara BiH, i u narednom mandatu će raditi bez žena. Razlog je poznat: stranke 'šestorke' nisu predložile nijednu damu na ministarsko mjesto; ministarskih zamjenica, kao i u prošlom mandatu vlasti, imat ćemo nekoliko.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH, doznajemo u ovoj instituciji, zvaničnu reakciju spremila je za ponedjeljak. Kako su nam pojasnili, nisu je uputili ranije jer su željeli djelovati kao „nastavak“ akcije upozorenja koju je danas, zvaničnim kanalima, otvorila organizacija Ženska mreža u BiH. Oni su političkim liderima, lokalnim i međunarodnim, uputili pismo upozorenja na ovu temu. Podsjećamo da je na našem portalu jučer objavljena prva (pisana) reakcija na činjenicu da BiH neće imati ministrice u državnom Vijeću, koje uskoro treba biti formirano.

Ipak, bez obzira na sva dosadašnja i buduća reagovanja, predloženi kandidati za Vijeće ministara definitivno se neće mijenjati, potvrdili su nam ovo u skoro svim strankama pozicije. Pored političkog stava, kandidate već svakako provjeravaju Centralna izborna komisija BiH te SIPA.

'Niti pravdam, niti kudim'

Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić je za portal Radio Sarajevo izjavio kako ovoj stranci nije bila ni namjera, a ni politička orijentacija, učestvovati u formiranju Vijeća bez ministarki. Bio je to samo, kazao je on, splet okolnosti. Vasić je i dodao kako činjenica da ćemo imati ministarskih zamjenica nije dovoljna, te da bi u SNSD-u bili sretni da je drugačije, podsjećajući kako njihova stranka jedina u BiH ima pet opštinskih načelnica.

Vasić je cijelu situaciju opisao najiskrenijim riječima:

„Na vrhu djeluje mnogo lobija na koje žene nemaju uticaja“.

Sa druge stranke, Nermina Zaimović-Uzunović, predsjednica Foruma žena unutar SDP-a i članica stranačkog Kluba u Parlamentu BiH, nešto je drugačijeg stava.

„Prihvatam to kao činjenicu koju niti pravdam niti pretjerano kritikujem. Jeste da uvijek može bolje, ali sada imamo takvu (završenu) situaciju i nadam se da ćemo u budućnosti stvoriti reprezentaciju mladih liderica, što uostalom jeste unutrašnja politika SDP-a“, rekla je Zaimović-Uzunović, i istakla činjenicu kako SDP, uz SNSD, unutar stranke ovom pitanju daje najviše prostora za djelovanje.

Jedina žena s kojom smo danas razgovarali priznala je i kako globalna politička klima nije povoljna za žene te je konstatirala: „...mi u BiH nemamo ni Angelu Merkel, a još nismo imali ni Margaret Tačer“.

Stav SDA jeste da u potpunosti podržava ravnopravnost spolova, ali je trenutna situacija takva kakva jeste – ne dozvoljava promjene.

„Našu opredijeljenost tom pitanju pokazujemo kroz Asocijaciju žena, tijelo unutar stranke koje okuplja veliki broj žena iz svih sfera života“, riječi su Erdala Selmanovića, glasnogovornika SDA.

Jelena Dabarčić, koordinator za medije u SDS-u, kazala je kako su oni za zamjenicu ministra za izbjegle i raseljena lica predložili Radmilu Mitrović, što je bila "kvota kojom su raspolagali". Da su imali više mjesta u Savjetu, podvukla je Dabarčić, možda bi kandidirali i više žena.

HDZBiH bez komentara

Deficitom državnih ministarki nisu zadovoljni ni u HDZ1990. Veso Vegar, stranački glasnogovornik, za Radio Sarajevo je ocijenio kako situacija apsolutno nije dobra i ne bi se trebala ponoviti. Sa samo dvije pozicije u budućem Vijeću, objasnio je on, ni HDZ1990 nije imao prostora za manevar.

Stranka čije mišljenje nismo dobili jeste HDZBiH; pokušali smo ih dobiti u Centrali gdje su nas uputili na glasnogovornika Mišu Relotu, koji nam na poruku nije odgovorio.

Zaključimo time kako je istinu jedini otvoreno rekao Rajko Vasić: žene nemaju suviše uticaja na političku 'kremu' ove države, i to je jedini razlog zbog kojeg stranke nisu kandidovale svoje dame za ministarske pozicije. Međutim, čini se da je ozbiljnije to što državna agencija ili nevladin sektor reaguju tek nakon što su konsultacije o kandidatima završene, da ne kažemo zapečaćene, a rješavanju pitanja, bar u ovom mandatu Vijeća, je odzvonilo. Podsjećamo, imena kandidata u javnosti su poznata još od kako su se stranački lideri dogovorili o formiranju vlasti, prije ravno mjesec dana, 28. decembra 2011.