Reakcija Šemsudina Mehmedovića na kontroverznu kartu BiH koja je predstavljena u Zagrebu

U subotu ujutro, 25. aprila, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održao se drugi dan dvodnevne konferencije TradFest, u organizaciji ultrakonzervativnog udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu.

Konferencija je otvorena temom "BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta", a u danima prije same konferencije na to su reagirali brojni mediji iz BiH tvrdeći da je skandalozno i nedopustivo da se u središtu Zagreba saziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH.

Najviše je reakcija ipak izazvala prezentacija Ivan Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio kartu teritorijalne podjele BiH na tri, odnosno, četiri jedinice: Republiku Srpsku, "hrvatsku republiku", "bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt.

Na njoj je crvenom bojom označena "Croat Republic" koja obuhvaća zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini, prenosi Jutarnji list.

"Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije", istaknuo je Pepić.

Inače, na cijelu priču oko "neuspjele BiH" još je reagirao zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić. TradFest je opisao "skupom margine političkog spektra", a okupljene optužio za uvođenje političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku.

"Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija koja nosi naziv ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija‘. To bi bilo nezamislivo", rekao je Hodžić.

Više o tome možete pročitati na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.

Šemsudin Mehmedović (Naprijed!), zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine, reagirao je na subotnja dešavanja u Zagrebu.

Njegovu reakciju porenosimo u cijelosti:

Svjedočimo koordiniranim političkim i kvazi-analitičkim skupovima u regionu, od Dubrovnika do Zagreba, na kojima se, pod plaštom “reforme” i “preustroja”, dobro podmazano lobističkim aktivnostima, pokušava reafirmisati narativ o podjeli Federacije, pa i same Bosne i Hercegovine.
 
Ovakvi narativi ne dolaze iz vakuma. Oni podsjećaju na kontinuitet politika iz 90-ih, oličenih u zločinačkim projektima koje su simbolizirali Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, politike koje su imale duboke i tragične posljedice po region.
 
Posebno zabrinjava kada se u tim diskusijama pojavljuju i vjerski autoriteti poput karidnala Vinka Puljića, čije javne pozicije, za razliku od njegovog dugogodišnjeg stanovišta, dodatno legitimišu ideje koje vode ka etničkim podjelama, umjesto ka jačanju zajedničkih institucija i povjerenja.
 
Nakon što “Srpski svet” i pokušaji destabilizacije kroz narativ o otcjepljenja RS nisu dali očekivane rezultate, sve glasnije se nameće koncept tzv. “trećeg entiteta” kao nova forma starog projekta teritorijalne fragmentacije.

U međuvremenu, blokade institucija, posebno Doma naroda BiH i političke krize iznutra stvaraju prostor za ove agende. Dok se probosanski politički akteri iscrpljuju u međusobnim sporovima, svađama oko fotelja i kantonalnih budžeta, javnih preduzeća, opasne inicijative koje zadiru u samu strukturu države vode se sad i pred očima javnosti i lagano se kuha i međunarodna zajednica koja se treba navići na Čovićev narativ i na kraju ga uzeti kao svoj. 
 
Uloga stranaka poput HDZ BiH u tom kontekstu zahtijeva ozbiljnu analizu, posebno kada se govori o položaju nesrpskog i nehrvatskog stanovništva na prostorima gdje imaju političku dominaciju. Kako bi bilo Bošnjacima koji ostanu u takvim fantomskim projektima najbolje govore haške presude o UZP. 
 
Bosna i Hercegovina nije zbir teritorija, već historijski, politički i društveni prostor koji ne može opstati na logici podjela. Svaki pokušaj njenog “preustroja” na etničkim osnovama vodi u dodatnu nestabilnost Balkana i Evrope.

Zato je važno jasno reći: još uvijek postojimo mi, Bosanci i Hercegovci, ljudi i institucije koje će kao i uvijek braniti ustavni poredak, suverenitet i cjelovitost države, politički, pravno i demokratski. I kako god to okolnosti zatraže", napisao je Šemsudin Mehmedović.

Na kartu BiH na "tri dijela" iz Zagreba reagirao je i kolumnista portala Radiosarajevo.ba Dragan Bursać. Njegovu kolumnu možete pročitati na linku OVDJE.