Rasvijetliti sve činjenice o incidentu u Stocu, pa onda organizirati izbore

"Ja mislim, a bio sam i ranije zagovornik toga da se i ovi lokalni izbori 2016. prolongiraju za 2018, jer BiH se cijelo vrijeme nalazi u jednoj vrsti predizborne kampanje. Ona uvijek sa sobom nosi bespotrebne i neargumentirane tenzije i konflikte i u tom smislu smatram da bi za efikasan rad izvršnih nivoa vlasti bilo da vlade dobiju najmanje period od tri godine bez predizbornih i aktueliziranih tema u tom smislu", rekao je Zvizdić.

Govoreći o izborima i Stocu, Zvizdić je naglasio kako to mora ostati prije svega i isključivo unutrašnje pitanje BiH, pitanje institucija, zakona i procedura koje su o ovom pitanju definisane zakonima BiH.

"Što se tiče promjene Izbornog zakona BiH i on i svi drugi zakoni na nivou BiH i u BiH kao svoju baznu premisu moraju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravan status svih naroda i građana. Ako takve premise budu ugrađene, ako poštujemo međunarodne i evropske standarde onda neće biti nikakav problem sa usvajanjem takvih zakona", rekao je Zvizdić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je Izborni zakon BiH jedna od ključnih političkih tema za BiH.

"Sa velikim interesom smo pratili pripreme za lokalne izbore. Vidjeli smo da se nije došlo do rješenja koje bi konačno omogućilo održavanje izbora u Mostaru. Glede zabrinutosti za incidente koji su se dogodili u Stocu, oni su vrlo jasni. Klege iz ranije Vlade, tadašnji potpredsjednik Božo Petrov i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, čak su i bili u Stocu. Naš je interes da se rasvijetle sve činjenice koje se odnose na taj slučaj, i kada se steknu uvjeti, da se ponovno organiziraju izbori u Stocu", rekao je Plenković.

Za Hrvatsku, naveo je, jako je važno da se načelo legitimne zastupljenosti i sprečavanje inženjeringa ili preglasavanja izbjegne.

"To je ono što je temljno bitno, a naravno da je donošenje Izbornog zakona BiH kao i svih drugih zakonskih propisa prije svega stvar BiH, njenih političkih stranaka i njenih institucija. Mi smo tu da pomognemo procese, da eventualno ukažemo na određene elemente koji nam se čine nedovoljno dobro definiranim i uređenim, ali u tom pogledu odgovornost je prije svega na BiH", rekao je Plenković. 

Upitan da prokomentira miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH, hrvatski premijer je naglasio kako je "Hrvatska prijatelj BiH".

"Nova hrvatska vlada bit će angažirani partner u rješavanju svih pitanja koja su i na evropskoj agendi BiH, pa i na atlanskoj agendi BiH ukoliko postoji snažna politička volja da se ide korak dalje prema Akcijskom planu za članstvo (MAP). U 21 stoljeću o nemiješanju u unutarnja pitanja, taj vam je koncept malo iz 19. ili početka 20. stoljeća. Svijet je globaliziran, Evropa se integrira i fine su nijanse podijeljeni, zajedničkih ili isključivih nadležnosti. Mi pristupamo BiH kao partner i želimo da se sva rasprava koja će u jednom trenutku doći na dnevni red, uz evropsku agendu uz gospodarski razvoj, a naravno da i ona ključna politička, ustavnopravna pitanja moraju doći na dnevni red. Mi smo sada 21 godinu nakon Dejtonsko-pariškoga mirovnoga sporazuma koji je u svojim aneksima definirao ustavnu strukturu BiH i sigurno je da rješenja koja će u budućnosti definirati i ustroj i odnose između naroda i prava svih građana u BiH treba doći iz BiH. Mi smo tu da pomognemo. Želimo da Hrvati budu konstitutivan narod i to ravnopravan konstitutivan narod. U prošlosti je bilo situacija kada to nije bilo baš tako očito. Mislim da je to svima poznato i jasno", rekao je Plenković.

Interes Hrvatske je, rekao je Plenković, da unatoč podacima iz popisa stanovištva u kojima se vidi postotak Hrvata, u ovome trenutku kao prijateljska i susjedna zemlja BiH pomogne da se taj status u svojoj punini realizira.

"O modelima unutarnjeg ustrojstva BiH najvažnije je postići konsenzus i političkih stranaka i institucija. I Hrvatska i drugi akteri u međunarodnoj zajednici tu mogu biti više pomagači, a ne kreatori", naveo je Plenković.