Put prognanih ka slobodi: Naučnim skupom u Sarajevu obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta

Povodom obilježavanja 27. januara, Dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu organizovao je u četvrtak naučni skup "Put prognanih ka slobodi" i upriličio otvaranje izložbe "Jevrejski rabski bataljon - Jevreji narodni heroji".

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Tim povodom je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu danas otvorena izložba "Jevrejski rabski bataljon - Jevreji narodni heroji" autora Elija Taubera, direktora Arhiva jevrejske zajednice u BiH.

"Ove godine se promijenio rakurs u koji idemo, jer smo pored onih negativnih stvari o kojima stalno govorimo, odnosno zločinima koji su se dogodili, pokušali izaći iz toga i govoriti o učešću Jevreja u Narodnooslobodilačkom pokretu. To je bila jedna od mogućnosti da se oni spasu u toku Drugog svjetskog rata", pojasnio je Tauber.

Dodao je da izložba govori o Jevrejskom rabskom bataljonu koji je formiran na otoku Rabu i koji je u jednom momentu prešao na teritoriju Hrvatske, gdje se borio sa hrvatskim jedinicama. Formirali su ga slovenački zatvorenici u logoru na Rabu. Nakon određenog vremena bio je transformiran.

"Ne možemo reći da su tamo nastali narodni heroji, međutim bilo je to vrlo značajno, jer je to bio prvi organizovani odlazak na veliko koji je priznat, a taj bataljon se uključio u Narodnooslobodilački pokret. Govorimo o više hiljada jevrejskih boraca koji su od poslije 8. septembra 1943. stupili u Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije ", rekao je Tauber.

Hikmet Karčić, istraživač Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, se u izlaganju fokusirao na holokaust u Jugoistočnoj Evropi, s naglaskom na događaje koji su doveli do dolaska nacista na vlast.

"To je jedan od događaja koji često zaboravimo da analiziramo, jer postavlja se pitanje kako je moguće da se određeno zlo dogodi. Dakle, imamo propagandu, ideologiju i ostalo, a kako je moguće da veteran, demobilisani vojnik njemačke vojske postane vođa najbrutalnijeg režima u historiji čovječanstva", rekao je Karčić.

Pojasnio je da su u tom periodu, u doba velike ekonomske krize uzrokovane Prvim svjetskim ratom, nacisti tražili grupu koju će optužiti, a u to vrijeme su to bili Jevreji.

"Jevreji su bili meta zbog višestoljetnog antisemitizma koji je bio prisutan na području Evrope. To je bilo plodno tlo da se takav narod uništi u potpunosti", istakao je Karčić.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj izjavio je da taj univerzitet u svom godišnjem planu i programu ima obavezu da se 27. januara sjeća svih žrtava holokausta.

"To što se dogodilo od 1941. do 1945. Jevrejima na prostoru Evrope, u svojim drugačijim pojavnim oblicima događa se i danas, u manjem ili većem obimu negdje, tako da mi, kao najstariji i najveći univerzitet u BiH, čuvamo uspomenu na žrtve holokausta i na taj način opominjemo kao javna visokoškolska ustanova da se takvo zlo ne dogodi više nikada i nigdje jer ono nije imalo nikakvog opravdanja. Ono što možemo učiniti danas jeste suosjećati sa žrtvama i njihovim preživjelim članovima porodica koje još uvijek imamo", rekao je Škrijelj.

U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih 60 godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi.