Provođenje presude Sejdić-Finci: Nazire li se rješenje? (VIDEO)

Predstavnici stranaka iz Bosne i Hercegovine putuju u Prag kako bi sa povjerenikom za proširenje Štefanom Fuleom razgovarali o provođenju presude Sejdić-Finci.

Prošle su četiri godine od donošenja te odluke. Provođenje presude se čini  gorućim političkim pitanjem višenacionalne BiH, piše Aljazeera.net. 

Jakob Finci, pripadnik židovske zajednice u BiH, i Dervo Sejdić, pripadnik romske zajednice, 2009. godine pokrenuli su i dobili pravnu bitku za manjine, tzv. ostale.

Prema odluci Europskog suda za ljudska prava mora im se omogućiti pravo izbora u najviša tijela u BiH, poput Predsjedništva. Vlasti su potom utemeljile Povjerenstvo za provedbu presude i tu je zapelo.

"I predsjednici i potpredsjednici Komisije birani su iz reda konstitutivnih naroda. Vijeće nacionalnih manjina bi kao prisustvovalo", izjavio je Sejdić 22. studenog 2011. godine.

Pandorina kutija

Vijeće manjina predlagalo je amandmane i način izbora istinskih predstavnika manjina, primjerice u Dom naroda.

"Da ne bi došlo do zloupotrebe pomenutih delegata. Da ne bi imali pripadnike nacionalnih manjina u Domu naroda, a ne predstavnike", rekao je tada Nedžad Jusić iz Vijeća nacionalnih manjina.

Izborna kombinatorika otvorila je 'Pandorinu kutiju' u BiH. Jer to da trebaju imati predstavnika, a ne pripadnika naroda u Predsjedništvu zemlje, godinama traže i stranke s hrvatskim predznakom.

Tada SDP-ovca Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, čiji je trenutno predsjedavajući, smatraju prije svega izborom bošnjačkih birača. Presuda Sejdić-Finci naslonila se na političku krizu oko tih pitanja.

Uslijedili su sastanci. Tri godine nakon presude došlo se do načela.

"Vrlo jasno, predstavnici jednog naroda drugom ne mogu birati ni članove Predsjedništva, to će biti konačno rješenje, ni Doma naroda, što je već rješenje", poručio je 21. studenog 2012. godine Dragan Čović.

Zapelo je u pisanju pravila - kako to provesti. Još jedna godina prošla je u dogovaranju i suprotnim stavovima te prijetnji isključenja iz Vijeća Europe i zastoja u pristupu Europskoj uniji.

"Dilema, EU, da ili ne. Odgovor je da. Ali BiH da ili ne. Prvo BiH, pa onda Europska unija", poručio je u listopadu Zlatko Lagumdžija.

Stranke iz Republike Srpske nisu pristale na neizravan izbor članova Predsjedništva dogovoren u jednom trenutku u Federaciji BiH, te problem nazvali isključivo federalnim.

"Ukoliko se to ne desi, očigledna su upozorenja Evrope da neće priznati legitimitet izbora u BiH. Možda ćemo se mi pridružiti tome zahtjevu za nepriznavanje legitimiteta. To govori da BiH i nema smisla", rekao je u aprilu predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Potom su predstavnici svih stranaka pozvani u Bruxelles. Tamo su na godinu dana ranije dogovorena načela stavili potpis te otišli korak dalje u definiranju provedbe izbora.

Polemika bez dogovora

"Jedna je u Federaciji lista. Dvojica koja dobiju najveći broj glasova će biti članovi Predsjedništva. Kada jednom od njih pet kantona da pretežnu podršku, drugi treba dobiti pretežnu podršku u drugih pet kantona", izjavio je 11. oktobra član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Zapelo je potom u daljnoj razradi. Opet sastanci, pregovaranja pa onda novi put, u Budimpeštu. 

"Prvi put svi pričamo o istom modelu. Polemišemo, raspravljamo ili se dogovoramo o detaljima", rekao je prvog dana novembra Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH.

Polemika se nastavila i na političkoj i stručnoj razini, ali bez dogovora. Aktivnije sudjelovanje Europske unije ipak ulijeva optimizam.

"Loptica je ponovno na nama, ali ovaj put u partnerstvu s EU, što je dobro. EU pokazuje da nije odustala od BiH, nije odustala od rješenja", kazao je u oktobru Martin Raguž, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990.

"S jedne strane ukinuti milijuni eura IPA fondova, s druge ponuda ubrzanog približavanja Uniji, ako se dogovor postigne. Koliko je ponuda primamljiva, bh. političari odgovorit će u novom krugu pregovora, ovaj put u Pragu", javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.