Prošlo 10 godina od razornih poplava u BiH: Šteta više od 2 milijarde, izgubljeno više od 20 života

Prije 10 godina u maju mjesecu veliki dio Bosne i Hercegovine zahvatile su strašne poplave koje su odnijeli najmanje 21 život. 

Prema procjenama, bile su to najveće poplave još od 1960-tih godina. Obilne padavine su te godine oborile rekord u zadnjih 120 godina otkako se vrše mjerenja. U pojedinim mjestima tada je palo i do 150 litara kiše po kvadratnom metru. Zbog padavina brojne rijeke su se izlile iz korita i poplavile gradove, sela i poljoprivredna zemljišta, aktivirala su se i klizišta na više mjesta.

Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge.

U cijeloj Bosni i Hercegovini zbog poplava stradala je najmanje 21 osoba, a hiljade ljudi su bile evakuirane iz svojih domova. Posebno su bili pogođeni Željezno polje kod Žepča, Doboj, Maglaj, Brčko, Odžak, Janja, Bijeljina, Zavidovići, Vareš, Ključ, Čelinac, Prijedor, Banja Luka, Derventa i Tuzla.

Poplave su, pored Bosne i Hercegovine, pogodile i dvije susjedne zemlje: Hrvatsku i Srbiju. Šteta u BiH i Srbiji procjenjuje se na blizu 3,5 milijardi eura.

Ukupna šteta izazvana poplavama 2014. godine u BiH procijenjena je na 2 milijarde i 37 miliona eura, od čega je 70 posto štete načinjeno privatnom sektoru. U julu te godine organizovana je Donatorska konferencija koja je održana u Briselu, a na kojoj je za oporavak zemlje od poplava prikupljeno skoro 700 miliona eura pomoći, od čega je više od pola milijarde eura kreditnih sredstava.

Iako skoro 70 posto objekata i imanja uništenih i oštećenih u poplavama 2014. godine su bila u privatnom vlasništvu, kao grant bespovratnih sredstava nastradali su dobili samo 139,7 miliona eura, dok većina pomoći bila su kreditna zaduženja koja građani BiH vraćaju.

Sanacija štete i čišćenje rijeka je trajalo više od četiri godine (u pojedinim dijelovima šteta još uvijek nije sanirana u potpunosti) te se na sve strane pričalo o tome kako Bosna i Hercegovina mora biti spremna za prirodne nesreće poput ove, ali nije urađeno puno po tom pitanju. Iako se govorilo da su uloženi milioni maraka, malo je u stvarnosti realizovano.

Spiskovi o utrošenim sredstvima bili su dostupni nakon donacija, ali je bilo moguće pratiti samo pojedine korisnike pomoći. Dakle, bilo je moguće pratiti samo 0,04 posto utroška sredstava. Na šta su utrošeni milioni o kojima su govorili predstavnici vlasti nije poznato.

Devet godina nakon strašnih poplava skoro isti scenario dogodio se na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Poplavljena su domaćinstva, prekinute putne komunikacije. U Bihaću, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom i još nekoliko gradova proglašeno je stanje prirodne nesreće. Aktivirana su i klizišta na više lokacija.