Profesor Kržalić: Sigurnost je pitanje odgovornosti, a ne slučajnosti

Tragedija koja je 4. novembra pogodila našu domovinu, odnijela je živote najmanje 12 ljudi, dok je gotovo 40 osoba ozlijeđeno u požaru koji je zahvatio Dom za penzionere u Tuzli. Ovaj događaj ponovno otvara brojna sigurnosna pitanja kojima se, nažalost, u našoj zemlji često pristupa olako i neodgovorno.

Potreba revizija

Dok se u Bosni i Hercegovini obilježava još jedan Dan žalosti, važno je u društvu zahtijevati veću odgovornost i preventivne mjere kako do sličnih tragedija ne bi dolazilo u budućnosti.

„Tragični požar u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je izgubljeno 12 života, ponovo nas suočava s pitanjem sigurnosti najranjivijih grupa u našoj državi. Ovaj događaj ne bismo trebali posmatrati samo kao nesreću, jer on po ko zna koji put pokazuje sistemski neuspjeh u kojem su tehničke, organizacijske i institucionalne slabosti postale smrtonosne“, upozorava prof. dr. Armin Kržalić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Ovaj slučaj, napominje profesor Kržalić, otvara brojna pitanja koja zahtijevaju ozbiljne odgovore.

„U domu koji bi trebao pružiti sigurnost pokazalo se da su nepokretni korisnici smješteni na višim spratovima, da sistemi ranog upozoravanja nisu funkcionisali i da protokoli evakuacije nisu bili prilagođeni starijoj populaciji. Navedeno ukazuje na duboki jaz između propisa o zaštiti i njihove stvarne provedbe. No, ovo nije jedini slučaj – takvih objekata ima još mnogo u BiH, gdje postoji isti jaz između propisa i prakse“, ističe profesor Kržalić.

Sigurnost u socijalnim ustanovama, ali i u objektima kolektivnog stanovanja, mora se, kako kaže, posmatrati kao javnosigurnosno pitanje.

„Potrebna je temeljita revizija svih objekata ovog tipa, obavezna certifikacija sigurnosnih sistema, kao i redovna obuka osoblja za krizne situacije. To uključuje ne samo tehničku opremu, već i razvoj sigurnosne kulture – svijesti da je prevencija odgovornost svakog zaposlenog. Posebno ako se uzme u obzir nizak nivo sigurnosnih mjera koje su implementirane tokom izgradnje ovakvih objekata, naročito u segmentu ugradnje materijala otpornih na vatru“, kazao je Kržalić.

Prstati s prebacivanjem odgovornosti

Ova tragedija, dodaje, mora postati prekretnica.

„Da se ne bi ponovila, moramo uvesti jasne standarde, stalni nadzor i realne vježbe kriznog odgovora. Učenje potaknuto ovakvim događajima podrazumijeva proaktivne, interaktivne i aktuelne procese planiranja i djelovanja. Jer sigurnost nije slučajnost, nego rezultat planiranja, odgovornosti i poštovanja prema ljudskom dostojanstvu. Prestanimo s igrama izbjegavanja odgovornosti i politikama prebacivanja krivice“, zaključio je profesor Kržalić.