Prof. Kazaz za Radiosarajevo.ba: Logika vlasti u BiH počiva na kontroli novca i moći

Partnerstvo Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) i Demokratske fronte završeno je.

Dragan Čović: Što se mene tiče partnerstvo s DF-om je završeno (FOTO)

Željko Komšić: Od danas ne postoji parlamentarna većina u Federaciji (FOTO)

Fadil Novalić: DF isuviše fokusirao pažnju na uredbe, treba se baviti reformama

Ono što se dalo naslutiti već izvjesno vrijeme – ako ne i od samog početka formiranja ove koalicije na nivou Federacije BiH – jučer je kulminiralo na sjednici Federalne vlade. SDA i HDZ su preglasali DF, usvojivši uredbu prema kojoj će o imenovanjima i smjenama u javnim poduzećima odlučivati Vlada, a ne ministar kao što je dosad bio slučaj.

DF je bio protiv Uredbe, pa je na sjednici stranačkog Predsjedništva odlučio okončati koaliciju, a lider HDZ-a Dragan Čović poručio im je da su "plutajuća mina koja stalno čeka da rasturi ono što se pokušava napraviti".

Vrijedi podsjetiti i da su HDZ-ovi ministri prije manje od mjesec dana napuštali sjednice Vlade zbog iste Uredbe. Da budemo precizniji, koalicija je pala zbog rasprave o Elektroprivredi HZHB: HDZ BiH je pokušao preko sindikata tamošnjeg poduzeća oboriti tamošnju upravu što je Reuf Bajrović, DF-ov ministar za energiju, rudarstvo i industriju ocijenio nezakonitim.

Stranački lideri, Dragan Čović, Bakir Izetbegović (SDA) i Željko Komšić (DF) nedavno su se, kao, dogovorili o spornom pitanju - hrvatski su se ministri vratili na sjednice, ali je previše riječi "možda", "uvjetno" i "vidjet ćemo" u njihovim izjavama nakon sastanka dalo naslutiti da dogovor počiva na staklenim nogama, što se jučer i pokazalo.

O koaliciji te sudbini vlasti u FBiH, portal Radiosarajevo.ba razgovarao je s profesorom Enverom Kazazom. Kazaz na početku izjave poručuje kako je koalicija bila pogrešna od samog početka, jer je “sklepana po principu političke pragme, a ne na programskim osnovama, pogotovo ne na strategijskim.

“BiH je u ovoj fazi trebala stabilnu vlast, s dvotrećinskom parlamentarnom većinom. Nje nije moglo biti zato što SDA nema dovoljan koalicioni kapacitet zbog poznatih odnosa između Izetbegovića i (Fahrudina) Radončića, a onda i zbog odnosa SDP - SDA. Tako da je Komšićev DF mogao biti partija koja se ponaša hirovito i histerično. Ali, kad se pažljivo pogleda način na koji je DF inkorporiran u ovu vlast, onda se može reći da su SDA i HDZ bili vrlo manipulativni i nekorektni prema DF-u”, govori prof. Kazaz.

On ocjenjuje kako je cijela priča dobila i svoje navijače u javnom prostoru, pri čemu se zaboravila suština:

“Ono što traži DF je isto, samo malo drukčije od onoga što hoće HDZ i SDA. Sasvim je svejedno da li će, primjerice, rad jedne Elektroprivrede kontrolirati ministar ili partijska centrala. DF ne traži principijelne stvari, potpunu depolitizaciju struke i autonomiju ekonomije u odnosu na politike. DF to, dakle, ne zna tako formulirati pri čemu se poziva na ustavne zakone.”

Podsjećanja radi, DF-a je pred izbore svojim programom ''Vizija 14-22'' promovirao depolitizaciju u upravljanju javnim poduzećima, a cilj im je bio u javna poduzeća uvesti princip stručnosti.

Na drugoj strani, dodaje naš sagovornik, SDA i HDZ su u posljednjih 20 godina napravili partijske države i “vrlo je jasno da oni neće dati tolike novce DF-u, s obzirom na ulaganja u Elektroprivredu”. Jasno je šta očekuje i FBiH, a i RS, naglašava prof. Kazaz: kriza vlasti.

“To je ono što smo otkrili s Lagumdžijom 2010, a sad se očigledno nastavlja i u ovom mandatu”, mišljenja je prof. Kazaz. “...i to kriza u trenutku kad zemlja ima šansu da napreduje nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. To što rade politički moćnici u ovoj zemlji je iracionalno, izvan svake razumne mjere i ova priča je samo demaskirala logiku vlasti BiH, a ona počiva na kontroli novca i prigrabljanju moći.”