Prlić: Tuđman je odbio pripajanje Hercegovine, što mu je nudio Alija Izetbegović

Iznoseći žalbe na prvostepenu presudu izrečenu u martu 2013. godine kojom je osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim stanovništvom u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, Prlić je rekao da su "namjere" HRHB-a bile "temelj za izgradnju buduće BiH, a ne za njenu razgradnju".

Nasuprot navodima iz presude, prema Prliću, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je "u kontinuitetu je podupirao nezavisnost BiH”, bio "protiv promjene granica" i pružao je podršku Muslimanima.

"Odbio je pripajanje Hercegovine, što mu je nudio Alija Izetbegović", kazao je Prlić.

Prlić je tvrdio i da cilj HRHB nije bilo obnavljanje hrvatske Banovine iz 1939. godine, što je bilo utvrđeno prvostepenom presudom.

Prema Prlićevim riječima, vođe Hrvata u BiH pregovarale su o mirovnim planovima "unutrašnjeg preuređenja, a ne podjele BiH". Sugerirao je da je formiranje HRHB bilo u skladu s mirovnim planovima.

Tvrdnju da je hrvatska zajednica, a kasnije republika, nastala u svrhu odbrane BiH od srpskih napada, Prlić je potkrijepio citirajući riječi Izetbegovića da je "2,5 miliona ljudi pod zaštitom što Armije BiH, što Hrvatskog vijeća obrane".

Prlić je rekao da je Prvostepeno vijeće propustilo da utvrdi da je, po dokazima, postojala namjera za stvaranje Velike Srbije, "što bespredmetnim čini navodni dogovor u Karađorđevu" između Tuđmana i predsjednika Srbije Slobodana Miloševića o podjeli BiH.

Kako je rekao, "nespremnost BiH za odbranu stvorilo je Hrvatsku zajednicu HB", koja je "privremeno preuzela vlast zbog kolapsa vlasti BiH". Prlić je tvrdio i da te odluke "nisu dovodile u pitanje suverenitet i nezavisnost BiH".

"Vijeće je zanemarilo da je Hrvatska demokratska zajednica u svim dokumentima bila za nezavisnost BiH i jednakopravnost Hrvata", rekao je Prlić.

Prlić je tvrdio i da su Muslimani, suprotno nalazu iz presude o njihovom organiziranom protjerivanju iz HRHB, ostali na njenoj teritoriji u značajnom broju i da su bili pripadnici HVO-a, koje je nazvao “jedinom multietničkom vojskom u bivšoj Jugoslaviji".

Prlić se distancirao od komandovanja HVO-om, navodeći da nikada nije bio u "zapovjednom lancu".

Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Muslimana iz osam općina u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni od proljeća 1993. do 1994. koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje, protupravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata,  prinudni rad i protupravno terorisanje civila, javlja BIRN BiH.