Milorad Simić: U Derventi otvoreno 14 austrijskih firmi

K. S.
Milorad Simić: U Derventi otvoreno 14 austrijskih firmi
Seriju tekstova "Godinu dana nakon izbora", koju portal Radiosarajevo.ba objavljuje s ciljem da javnost stekne uvid u rad novoizabranih načelnika/ca i gradonačelnika u prvoj godini mandata, nastavljamo s općinom Derventa.

Općina Derventa nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine. Na području općine Derventa živi 30.177 stanovnika po podacima popisa stanovništva iz 2013. godine.

Načelnik Milorad Simić (SNSD) osvojio je na lokalnim izborima 2016. godine 10.761 glas ili 62,51 posto. Njegov protukandidat Nade Planinčević (Savez za promjene) osvojio je 6.455 glasova ili 37,49 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH.

Načelnik Milorad Simić u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori o problemu nedostatka stanovništva i školovane radne snage za potrebe sve razvijenije industrije, o otvorenim pogonima mnogih austrijskih, njemačkih i italijanskih firmi, projektima za razvoj infrastrukture, socijalnoj politici i drugim pitanjima.

Radiosarajevo.ba: Koje sektore smatrate za najveći potencijal vaše lokalne zajednice?

Najveći potencijali su metaloprerada, obućarska industrija kao i poljoprivreda. Razvoj poljoprivrede ogleda se kroz otvaranje modernih farmi stoke, te podizanje zasada voća i povrća. Općina je u fazi priprema za izdavanje u zakup samostalnim poljoprivrednicima zemljišta u društvenoj svojini. Za ovu namjenu predviđeno je izdavanje oko 250 hektara zemljišta. S obzirom na prisustvo na području opštine većeg broja kompanija iz oblasti elektronike, to će sigurno biti u narednim godinama jedan od potencijala opštine

Radiosarajevo.ba: Šta su vaši prioriteti u toku ovog mandata?

Glavni prioritet je privlačenje domaćih i stranih investitora. Derventa već sada ima 14 austrijskih,11 italijanskih i tri njemačke kompanije. Otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih sa akcentom na razvoj malih i srednjih preduzeća također je prioritet. Dalja modernizacija infrastrukture na području općine - u gradu i u ruralnim područjima saobraćajna i komunalna infrastruktura ,te izgradnja javne rasvjete. Nastavak izgradnje objekata za zaštitu od poplava i nastavak izgradnje i proširenje vodovodne mreže na ruralna područja.

U posljednjih nekoliko godina akcenat općine je na izgradnji seoskih vodovoda i njihovom povezivanju na gradski vodovod pa je u posljednjih par godina izgrađeno više vodovoda u ruralnim područjima i to vodovodi u Miškovcima, Gornjoj Lupljanici, Drijenu, Gornjem Detlaku, Plehanu, Polju, Velikoj, te vodovod “Leksija” koji je pušten 2016. Godine. Dug je 31 kilometar i obuhvatio je pet sela. Trenutno je u gradnji vodovod Mišinci-Velika Sočanica, a u fazi smo nabavke materijala za vodovod “Lipe” koji će obuhvatiti pet sela.
.
Radiosarajevo.ba: Koja su najveća konkretna postignuća za vrijeme vašeg mandata – šta je do sada urađeno?

Izgradnja infrastrukturnih objekata za zaštitu od poplava. Njihovom izgradnjom smo deset puta smanjili štete u 2014. godini u odnosu na 2010. godinu. Stvaranje povoljnih uslova za dalja investiranja u općinu: Smanjenje procedura za registraciju preduzeća, povoljna stopa nepokretnosti, povoljne cijene zemljišta sa riješenom infrastrukturom. U saradnji sa italijanskom ambasadom u BiH izgrađen je kanal za odvodnju oborinskih voda i moderna hladnjača za skladištenje voća i povrća. Asfaltiran je, rekonstruisan i saniran veći broj puteva u ruralnim područjima, kao i veći broj ulica u gradskom području. Rekonstruisana je kanalizaciona mreža, rasvjeta u gradu i u ruralnim područjima, izvršena je elektrifikacija povratničkih naselja. U svrhu povećanja bezbjednosti saobraćaja izgrađene su četiri kružne raskrsnice, a u planu je izgradnja još jedne na magistralnom putu Doboj-Derventa-Bosanski Brod. Osiguran je priključak Dervente na autoput Prnjavor -Doboj.

Radiosarajevo.ba: Šta ste namjeravali uraditi u prvoj godini mandata a niste uspjeli? Koji su razlozi što nije urađeno?

S obzirom da imamo stabilan budžet i svake godine izdvajamo sredstva za kapitalna ulaganja (, u 2016 .godini ona su iznosila 1,5 miliona KM, 1,3 miliona u 2017. God) planirani projekti su gotovo realizovani.Realizaciji projekata svakako su doprinijela sredstva koja opština dobija sa viših nivoa vlasti bilo republičkih bilo državnih, a dobru saradnju smo ostvarili i sa međunarodnim organizacijama koje su takođe pomogle u realizaciji nekih projekata na području opštine(ovo se posebno odnosi na izgradnju stambenih objekata za raseljena lica i povratnike)

Radiosarajevo.ba: Možete li navesti najveće probleme koje imate u općini i kako planirate ih rješavati?

Najveći problem nam je nedostatak stanovništa. Derventa je prije posljednjeg rata imala 57.000 stanovnika, danas po posljednjem popisu u RS oko 26.000. Jedan od načina na koji pokušavamo da riješimo ovaj problem je i otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje radne snage iz drugih općina, pogotovo mladih i nastojimo obezbijediti uslove za njihov ostanak ovdje. Javlja se i problem nedostatka potrebne radne snage. U saradnji sa nadležnim republičkim ministarstvom uvodimo u obrazovni sistem zanimanja koja su potrebna privredi, povezujemo škole i privrednike kako bi se i privrednici uključili u nastavni proces i praktičnu nastavu u školama i tako dali svoje sugestije vezane za sam proces obrazovanja potrebnih kadrova. S obzirom da je opštinu tokom ratnih zbivanja napustio veliki broj stanovništa čija je imovina ostala na području općine, od završetka rata do danas je jedan od ključnih problema je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Jedna smo od opština koja je veći dio tih odnosa već riješila.

Radiosarajevo.ba: Da li realizirate zajedničke projekte sa drugim lokalnim zajednicama u BiH? Imate li u planu takvu vrstu saradnje?

Otvorena smo lokalna zajednica za svaki oblik saradnje. Cilj nam je da Derventa, s obzirom na razvijenu privredu, postane mali regionalni privredni centar, aktivnosti su pokrenute i razgovori sa susjednim općinama. Općina ima dobru saradnju sa njemačkom agencijom GIZ Prolokal putem koje se realizuju pojedini projekti na teritoriji više općina u koje je uključena i naša lokalna zajednica.

Radiosarajevo.ba: Da li su u ovom periodu na području lokalne zajednice otvorene ili obnovljene: obrazovna ustanova, sportski objekat, zdravstvena ustanova, proizvodni pogon?

Ako gledamo podatke za prethodni mandatni period (2012-2016.) podaci su sljedeći: U saradnji sa Europskom komandom oružanih snaga SAD-a izvršeno je kompletno renoviranje objekta Srednjoškolskog centra “Mihajlo Pupin”, oko 700.000 KM. U 2017. godini počela je izgradnja Gerontološkog centra u koji će biti smješteno oko 120 korisnika iz reda socijalno ugroženih i raseljenih osoba. U saradnji sa UNDP-om rekonstruisani su temelji Osnovne škole “Nikola Tesla” i zamijenjena stolarija, za šta je izdvojeno 255.000 KM. Otvorena stomatološka ambulanta u okviru Srednjoškolskog centra “Mihajlo Pupin”. Izvršene su pripreme za sanaciju krova Sportsko-kulturnog centra, izdvojeno 54.200 KM. Realizacija ovog projekta krenut će u narednom periodu. Osigurana su sredstva za grijanje u Javnoj predškolskoj ustanovi “Trol” (35.000 KM), realizacija je u toku. Zamijenjena je stolarija u Domu zdravlja u Derventi i rekonstruisana ambulanta u MZ Osinja. Otvoreni su proizvodni pogoni dvije strane kompanije, austrijske Arkonimo i njemačke Webo. Općina spada u lokalne zajednice sa najnižom stopom nezaposlenosti u BiH. Imamo najmanju administraciju u odnosu na broj stanovnika. Najmanja je zaduženost općine, svega 7,62 posto. Imamo stabilan budžet i svake godine izdvajanja za kapitalna ulaganja. Općina stipendira sve svoje studente na državnim fakultetima. Redovno izdvajamo pomoć za majke sa troje i više djece, zatim pomoć penzionerima, socijalno ugroženim porodicama. Oko pola miliona KM izdvaja za sportske kolektive i sportiste. Redovno osigurava sredstva za podsticaj u poljoprivredi. U 2016. To je bilo 330.000 KM, a u 2017. godini oko 360.000 KM. Imamo izuzetno dobru saradnju zakonodavne i izvršne vlasti. Općinu karakteriziraju i dobri međunacionalni odnosi.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak