Presuda po tužbi srebreničkih majki protiv Holandije 15. jula

Prvo ročište u Haagu u Okružnom sudu po tužbi majki i udovica žrtava genocida u Srebrenici 1995. protiv države Holandije i njenih pripadnika "plavih šljemova" UN-a u Bosni i Hercegovini zato što nisu spriječili srebrenički masakr trajalo je danas četiri sata.

Udruženje "Majke enklava Srebrenica i Žepa" je tužbu na 300 stranica podnijelo u junu 2007. godine i traži da Holandija odgovara zato što nije spriječila genocid u toj zaštićenoj enklavi Ujedinjenih nacija, javlja Fena.

Predsjednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepe", Munira Subašić, izjavila je da bi presuda po ovoj tužbi trebala biti za tri mjeseca, odnosno 15. jula.

"Naši advokati su iznijeli danas dokaze, branioci države Holandije također, a uime žrtava genocida govorila sam 20 minuta o svemu što sam preživjela i što i danas preživljavamo. Govor je bio emotivan i mnogi su plakali", ispričala je Subašić.

Izrazila je bojazan da odluka suda ne bude politički uvjetovana budući da, ukoliko odluka bude protiv Holandije, druge zemlje neće dati svoje vojnike da budu u misijama u nekim državama, no mišljenja je da ukoliko bude pravde presuda će biti u korist majki Srebrenice.

Kazala je da je 18 predstavnika iz BiH pred Haškim tribunalom gdje su organizirale protest, a pridružili su im se i članovi nekih udruženja i nevladinih organizacija iz Švicarske, Njemačke i Holandije, sve s ciljem da ukažu na to da se onakav zločin nije trebao dogoditi.

Najavila je da će se predstavnici iz BiH danas susresti s glavnim tužiocem Haškog tribunala, Sergeom Brammertzom, a sutra bi trebao biti upriličen sastanak s predsjednikom Haškog tribunala, Theodorom Meronom.

"Očekujemo pozitivan ishod ovog sudskog procesa u korist žrtava, jer one to zaslužuju radi pravde i bolje budućnosti", kazala je predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice", Hatidža Mehmedović. 

Mehmedović naglašava da su predstavnici udruženja zadovoljni izlaganjem advokata, ponavljajući očekivanje da će u ovom postupku pravda biti zadovoljena.  

"Prvo Holandija treba da prihvati svoju odgovornost, jer su oni došli kao posmatrači i trebali su na vrijeme tražiti pomoć da se ne bi desilo ono što se na kraju desilo. Genocid nije počinjen samo u Srebrenici, nego u mnogim drugim bh. gradovima", kazala je ona. 

Podvukla je da žrtve ne traže mnogo, već samo minimum koji podrazumijeva zadovoljenje pravde.  

"Mi se ne zadovoljavamo novcem, nego samo pravdom i pravednošću. Nema tih para koje bi mogle platiti naše najmilije. Oni koji su krivi trebaju preuzeti odgovornost za to. To je potrebno radi opomene da se nikada više nikome ovo zlo ne ponovi, ali i radi izgradnje svjetlije budućnosti", zaključila je ona.