Predstavljena inicijativa: Nasilnici će nositi narukvice koje će ih pratiti, upozoravati MUP i žrtvu

U prostorijama Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH danas je, 8. marta, održana press konferencija na temu "Regionalna inicijativa političkih stranaka Zapadnog Balkana za uvođenje elektronskih narukvica počiniocima nasilja nad ženama".

Inicijativa je nastala na godišnjoj regionalnoj konferenciji Fondacije Boris Divković, a političarke i političke aktivistkinje trude se da je implementiraju u četiri zemlje Zapadnog Balkana: BiH, Srbija Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Anes Hodžić, šef odjela za politike i istraživanja Fondacije Boris Divković, rekao je da ova fondacija već tri godine organizuje regionalnu gender konferenciju. On je kazao da u Bosni i Hercegovini ova inicijativa je već podnesena Predstavničkom domu, kao i Domu naroda Parlamentu Federaciji BiH. U Srbiji je Ana Orek iz parlamentarne stranke podnijela je izmjene u parlamentarnu proceduru.

"Suština ove inicijative je uvođenje naruklvica sa GPS-om koje bi pratile kretanje počinioca nasilja i o tome obavještavale same žrtve nasilja i MUP koji je nadležan za taj slučaj. Nama već govore podaci u državama gdje su ove narukvice već korištene poput određenih država u SAD-u, Australiji i provincije u Kanadi da kod počinioca nasilja kod kojih je primijenjena ova metoda zaštite žrtvi, primjećeno je da je nasilje smanjeno za 95 posto u odnosu na slučajeve kada se narukvica nije koristila", rekao je Hodžić.

Naglasio je da uz BiH i Srbiju, inicijativa je pokrenuta u Crnoj Gori. Ona je pokrenuta kao peticija koja će uskoro biti predata. Također, u Sjevernoj Makedoniji su izmjene zakona spremne i trebaju uskoro biti podnesene makedonskom Sobraniju. 

Sanela Klarić, delegatkinja Doma naroda FBiH koja je također i predsjednica inžinjerske komore, rekla je da je jako važno da je ta inicijativa pokrenuta ispred sekcije za elektroniku, automatiku i telekomunikacije i da su naši inžinjeri zajedno sa studentima razvili tehnologiju.

"U inžinjerskoj komori smo imali okrugli sto gdje su bile sve relevantne institucije koje se bave kako mentalnim, tako i socijalnim pitanjima. Naišli smo na veliki interes Ministarstva pravde FBiH i nakon toga organizovali još jedan sastanak. Najvažnije je da ga u cijelom regionu pokreću žene i ne moramo tehnologiju kupovati iz inostrnastva, već je možemo razviti u našoj zemlji", istakla je Klarić.

Sanela Klarić je također pohvalila inžinjere koji rade na izradi narukvice te je poručila da je nevjerovatno kako oni mogu prilagoditi ovu tehnologiju svim zahtjevima stručnjaka.

"Ona će imati kvalitetnu bateriju koja može dugo trajati, a koristit će se 2G mreža kako bi se izbjegli problemi sa nestankom mreže", kazala je Klarić.

Prema zakonu, sada već postoji mogućnost izrade pilot projekta i testiranje ovih narukvica, ali na žrtvama nasilja što nikome nije cilj. 

"Mi želimo da se sa ovim izmjenama zakona proizvedu narukvice koje će nositi nasilnici i da se na taj način pokaže koliko su oni markirani i koliko se prati njihovo kretanje. Žrtve ne bi smjele da nose te narukvice", naglasila je Klarić.

Miomirka Melank, delegatkinja Doma naroda FBiH, predsjednica Komisije za ljudska prava, poručila je da se nada da će u skoroj budućnosti napokon biti izmijenjen krivični zakon na pripremama kojih radi skoro čitav svoj mandat. 

"Ovoga puta imamo i dodatke koje se odnose na uvođenje termina femicid. Sada imamo i ovu narukvicu koja će, ja mislim, u mnogome poboljšati kontrolu nad nasilnicima.  Drugi zakon koji također stoji pred nama je zakon o zaštiti od nasilja u porodici koji će također biti tretman ove teme sa nasilnicima i žrtvama nasilja i tu će doći do nekih promjena. Ja se nadam da izmještanje iz okruženja, iz kuće biti moguće i za nasilnike te da će žrtve nasilja biti te kojima će biti omogućeno da ostanu u poznatom okruženju", poručila je Melank.

Vildana Bešlija, delegatkinja Doma naroda FBiH, predsjednica Komisije za rodnu ravnopravnost u Kantonu Sarajevo, kazala je da nakon užasnog zločina u Gradačcu kao predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova KS svjesna činjenice da niko nije zaštićen od takvih zločina, u dogovoru sa Gender centrom FBiH odlučila organizovati tri tematske sjednice na tu temu. 

"Tim povodom mi smo se bavili različitim aspektima posmatranja situacije u KS. Posebno je bilo važno da imamo sliku kako se to dešava i gdje sistem ne funkcioniše te smo se tokom tih sjednica spustili na lokalni nivo jer znamo da su lokalne zajednice prvo mjesto gdje se žrtve mogu obratiti. Tom povodom smo usvojili nekoliko zaključaka i dali smo vrijeme institucijama i došlo je vrijeme te vrlo brzo ćemo razgovarati sa predstavnicima institucijama da vidimo kako to sad funkcioniše", pojasnila je Bešlija.

Istakla je da kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, imamo niz podataka koji nisu svijetle prirode. Od 2017. godine imali smo 30 slučajeva ubistva žena iz mržnje. Od septembra 2019. do novembra 2022. taj broj iznosio je 14 žena i u posljednjoj godini imamo 7 žena.

"Taj prosjek je tu negdje i to se dešava i na području Federaciji i na području države, a evo čuli smo da je to problem i u regionu. Ono što mi možemo uraditi jeste uspostaviti zakonski okvir da se na što bolji način žene žrtve nasilja, djeca, porodice da se zaštite. Niti žrtva ne smije ostati bez naše pomoći u društvu, niti počinioc smije ostati nekažnjen", rekla je Bešlija. 

Na kraju je poručila da joj je izuzetno drago što u Federaciji BiH postoji takva inicijativu što pokazuje da imamo i znanje i želju da se završi ono što je davno obećano, a to su izmjene zakona i adekvatna primjena istog.