Predrag Kojović za Radiosarajevo.ba: Šta je ustvari 'bijeli hljeb'

Bijeli hljeb, da ili ne? Ne, reći će velika većina građana Bosne i Hercegovine, čak i ako ustvari istoj toj većini nije jasno o čemu se zapravo radi. A stvar je kompleksna. 

Činjenica da država, entitet ili kanton novac isplaćuju bivšim poslanicima, delegatima ili zastupnicima čitavih 12 mjeseci nakon prestanka angažmana, ''na prvu'' se uistinu čini groznom, da ne kažemo bezobraznom.

A o čemu se ustvari radi, pitali smo Predraga Kojovića, potpredsjednika Naše stranke i zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo.

Radiosarajevo.ba: Šta je, zapravo, pravo na "bijeli hljeb" i zbog čega postoji?

Kojović: Zakon o konfliktu interesa u znatnoj mjeri ograničava pravo izabranih poslanika i dužnosnika da u isto vrijeme rade u drugim organima uprava, preduzećima pa i u privatnim kompanijama. To ograničenje traje i do godinu dana nakon završetka mandata. Inicijalna ideja "bijelog hljeba", koju je uvela Vlada premijera Mujezinovića, bila je da tim ljudima kompenzira takvo ograničenje. Ubrzo je to zakonsko rješenje modifikovano i tumačeno na način koji je omogućio masovnu zloupotrebu i ta pojava je, s pravom, izazvala bijes građana. Jer kada neko, umjesto da se vrati na svoje profesorsko ili neko drugo radno mjesto, podnese zahtjev za bijeli hljeb, a s institucijom iz koje je došao i koja je čuvala njegovo radno mjesto četiri godine sklopi autorski ugovor ili ugovor o djelu kako bi i dalje primao visoku funkcionersku plaću, onda je gnjev onih od čijeg se poreskog novca takvo nešto finansira potpuno opravdan.

Radiosarajevo.ba: Da li je ovakva praksa zastupljena u drugim državama?

Kojović Nije neuobičajena, pogotovo u zemljama koje imaju slična zakonska rješenja u oblasti konflikta interesa. Model koji mi imamo je notorno neefikasan u sprečavanju onoga zbog čega je donesen jer se kod nas utjecaj na raspodjelu budžetskog novca najčešće ostvaruje po partijskoj i familijarnoj, a ne institucionalnoj povezanosti.
Sasvim je sigurno da treba postojati neko rješenje koje će omogućiti da kvalitetni ljudi uđu u politiku, a pri tome ne ugroze svoju egzistenciju, ali je, ja se nadam, svima jasno da ovaj sistem koji imamo nije adekvatno rješenje.

Radiosarajevo.ba: Ko kontrolira mogućnost zloupotrebe?

Kojović Očigledno niko, iako je jasno da bi glavnu riječ morale voditi inspekcije. Parlamentarne komisije koje o ovim pitanjima odlučuju na zahtjev bivših poslanika i članova izvršne vlasti nisu u prilici da arbitrarno primjenjuju zakon, odnosno da odobravanjem ili neodobravanjem zahtjeva iskažu svoj stav prema tom zakonski zagarantovanom pravu. Oni koji to rade na neki način arbitrarno primjenjuju zakon što, prema mom mišljenju, ima daleko značajnije i dalekosežnije posljedice.

Radiosarajevo.ba: Da li je javnost opravdano kritički raspoložena spram iskorištavanja prava na bijeli hljeb u BiH?

Kojović Ja mislim da jeste, ali mislim da je problem bijelog hljeba samo dio ledenog brijega, odnosno, da je stvarni uzrok bijesa ekonomska neimaština i osjećaj beznađa u kojem živi najveći dio građana ove zemlje s jedne strane i nerealno visoke i, moram reći, često nezaslužene naknade izabranih dužnosnika. Ta disproporcija se, prema našem mišljenju, ne smije više skrivati iza termina prosječne plaće - jer u taj prosjek ulaze i previsoke plaće izabranih dužnosnika - nego isključivo za prosječna primanja u realnom sektoru.