Potpredsjednik RS-a u Berlinu na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici

Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić boravio je u Berlinu na poziv predstavnika bosanskohercegovačke dijaspore u tom gradu, na zvaničnom obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici.


Tom prilikom je s ambasadorom BiH u Njemačkoj Edinom Dilberovićem učestvovao na centralmom događaju Srebrenica - 20 godina nakon genocida, koji je održan u Islamskom kulturnom centru Berlin.

Potpredsjednik Salkić je, govoreći o razmjerama genocida počinjenog u Srebrenici, kazao da cijela regija Srebrenice i danas trpi posljedice ratnih zločina, koji su u Međunarodnom sudu u Hagu jasno i utemeljeno okvalificirani kao genocid.

Podsjetio je da čin genocida negiraju skoro svi srpski političari te je izrazio uvjerenje da će predstavnici srpskog naroda prestati negirati genocid.

"Bošnjaci su uvjereni da će ukoro prestati to sramno negiranje genocida. Uvjeren sam da će se pojaviti generacija srpskih političara spremnih da se suoče s teretom zločina i sa srebreničkim genocidom, koji je počinjen u ime srpskog naroda. To suočavanje je neophodno da bi se počelo graditi društvo mira i povjerenja. Bošnjaci su kao žrtve genocida imali snage i hrabrosti da pruže ruku pomirenja, ali nažalost još uvijek sa druge strane nisu dobili iskrenog partnera za mir, stabilnost i toleranciju. Ako je neko ubio 8.372 ljudi u dva dana i to ne smatra genocidom, time nam šalje vrlo opasne poruke", kazao je potpredsjednik Salkić.

Također, on je naglasio da se pitanje Srebrenice ne može svesti samo na usku geografsku oblast, jer je Srebrenica nakon genocida planetarno poznata, kao mjesto jedinog genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ona je postala paradigma svih nekažnjenih zločina i mrlja na savjesti civilizacije.

Da bi se umanjile razmjere posljedica genocida, naveo je da je neophodno u regiji Srebrenice osigurati Bošnjacima ekonomsku stabilnost i prosperitet.

Potpredsjednik Salkić je pozvao građane BiH u dijaspori da investiraju u pokretanje vlastitih preduzeća koja bi zapošljavala povratnike, javlja Fena.

Na takav način bi se povratak učinio održivim, smatra, a također građani iz dijaspore bi bili mnogo više vezani za povratničke krajeve.