Dogovorena saradnja vijeća regije: Zaštiti identitet Bošnjaka na Balkanu

Prema riječima Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, riječ je o protokolu koji bi trebao doprinijeti zaštiti identiteta Bošnjaka na Balkanu.

“Da ne bude zabune, određene koordinacije i suradnje u definisanim segmentima su postojale i prije ovog protokola. Na zajedničkom sastanku prije mjesec i nešto dana, kada smo posjetili i Novi Pazar i Podgoricu, shvatili smo da određene stvari treba precizirati i obezbijediti kontinuitet suradnje ovih vijeća“, kazao je Mulabegović, te dodao:

“Što se tiče same suradnje, ona će se odvijati u okvirima ustavno definisanih sadržaja vijeća u Srbiji i Crnoj Gori, da ne bi bilo refleksija i konotacija vezano za potencijalne političke aktivnosti. Našu suradnju želimo usmjeriti u nekoliko segmenata. Prvi jako bitan za sve Bošnjake jeste bosanski jezik. Na našu sreću, njegov status je definiran i u Srbiji i u Crnoj Gori. U Srbiji već ove godine bosanski jezik, kao jezik Bošnjaka, se primjenjuje i u srednjim školama. Tu imamo jedan paradoks, s jedne strane priznavanje i korištenje u edukacionom sistemu u Srbiji i s druge strane problemi sa priznavanjem bosanskog jezika u dijelu BiH, Republici Srpskoj.“

Mulabegović je dodao da je obaveza sva tri bošnjačka vijeća na ovim prostorima da aktivno daju doprinos u zaštiti bosanskog jezika. Po njemu, druga još bitnija stvar na kojoj treba raditi je enciklopedija Bosne i Hercegovine.

“Ne želimo da pravimo svoje posebne enciklopedije, kao što je situacija sa već obavljena dva toma 'Hrvatska enciklopedija BiH', premda ne znam šta to znači. Kao i priprema za izdavanje enciklopedije Republike Srpske. Želimo da radimo integralnu enciklopediju BiH u kojoj će i Bošnjaci, kao i ostala dva naroda imati svoje mjesto u historijskom, kulturološkom, tradicionalnom i bilo kojem drugom smislu“, istakao je Mulabegić.

Protokol predviđa osnivanje koordinacionog tijela koje će u kontinuitetu pratiti realizaciju aktuelnih projekata i analizirati i ulaziti u modalitete novih projekata i saradnje u svemu tome. Mulabegović je na kraju dodao da će, koliko budu mogli, dati podršku Bošnjacima koji žive u Makedoniji, Hrvatskoj, Albaniji i na Kosovu.

Sulejman Ugljanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Srbije, naglasio je da po zakonu u Srbiji sva nacionalna vijeća, njih 21, biraju se na direktnim i neposrednim izborima.

“To je najveće legitimno tijelo Bošnjaka u Srbiji. Ovlašteno je da zauzima stavove, pokreće inicijative i poduzima mjere značajne za Bošnjake. To su velika ovlaštenja. S tim u vezi, imamo obavezu, jer Bošnjaci žive u različitim državama. Odgovorni smo da sjednemo i prihvatimo sporazum o zajedničkom djelovanju počevši od identitetskih pitanja, jezik, pisma, obrazovanja, informisanja i onda idemo dalje. Ovo je za nas jako značajan trenutak, ali i za sve Bošnjake koji žive na Balkanu. Hoćemo da postignemo da u svim državama gdje Bošnjaci žive 51 posto sadržaja u udžbenicima bude identičan, a onih 49 posto vezano za državu u kojoj žive“, kazao je Ugljanin.

Mirsad Đurđevac, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Crne Gore, dodao je da Bošnjaci koji žive na Balkanu imaju zajedničku baštinu. Također, istakao je da su Bošnjaci u Crnoj Gori već ostvarili dosta prava kao najmnogobrojnija manjina u toj zemlji.