Posvećen Husein-begu Gradaščeviću: Održana promocija filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića

U organizaciji Općine Stari Grad Sarajevo  i općinskog načelnika Ibrahima Hadžibajrića sinoć je u velikoj sali ove općine održana premijera dokumentarnog filma Zmaj od Bosne autora Avde Huseinovića, poznatog bh. publiciste i autora poznatih dokumentarnih filmova.

Premijera je simbolično održana na Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

"Posebnu počast želim odati ljudima koji su svojim učešćem dali veliki doprinos u realizaciji filma o Husein-kapetanu Gradaščeviću, a koji nisu doživjeli večerašnju premijeru, to su rahmetli akademik Muhamed Filipović, Muhamed Bego Gradaščević potomak iz loze Gradaščevića i akademik Galib Šljivo, čovjek koji mi je bio mentor i koji mi je ostavio svoju višedecenijsku kapitalnu arhivsku zaostavštinu.

Prošlo je 190 godina od kako je ugašeno svjetlo Pokreta za autonomiju Bosne, a Husein-kapetan nas je okupio u ovolikom broju. I još će nas dugo okupljati", kazao je Avdo Huseinović po okončanju premijere filma Zmaj od Bosne.

Ocijenio je da će ovo biti jedan od najznačajnijih filmova iz naše historije.

Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) je bio jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara i ličnosti u 19. stoljeću. Zbog svojih djela, a pogotovo borbe za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu ostao je zauvijek upisan u historiji Bosne i Hercegovine. Tokom svog vladanja Gradačačkom kapetanijom, stekao je veliki ugled u narodu zbog mudrog vladanja i tolerancije, kao i čuveni nadimak "Zmaj od Bosne".

Bošnjaci ga i danas smatraju jednim od svojih nacionalnih heroja. Proslavio se u borbi za slobodu Bošnjaka i Bosne u periodu 1831-1832.

Pišući o ličnosti Gradaščevića i Pokretu za autonomiju, prof. dr. Šaćir Filandra je u tekstu objavljenom na portalu Radiosarajevo.ba zapisao:

"Ovaj bosanski protodržavni pokret, bez obzira na njegov neslavni kraj, svjedoči da su Bošnjaci u doba evropskog proljeća nacija valjano razumijevali svoju zemaljsku, domovinsku, nacionalnu i političku poziciju te da su za svoju zemlju bosansku samo htjeli priznanje, slobodu i ravnopravnost.

Neuspjeh Gradaščevićeva pokreta značio je poniranje bosanske političke misli i bosanske političke samosvijesti, blijeđenje i zatiranje autentične bosanske kulture sjećanja sve do devedesetih godina 20 stoljeća kada se u povoljnom povijesnom kontekstu ideja bosanske autonomije realizira kroz samostalnost i nezavisnost bosanskohercegovačke države. Rodno tlo današnje Bosne i Hercegovine je u ideji i pokretu Gradaščevićeve generacije. Zato ga se sjećamo i zato smo ga se dužni sjećati!."