Poruka kardinala Puljića: Nema života bez darivanja i žrtvovanja

Misu u nedjelju u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, predvodio je kardinal Vinko Puljić koji je povodom katoličkog blagdana Uskrsa poručio da treba očuvati kulturu života, javlja Anadolu Agency (AA).

"Pravi život uvijek se sastoji iz ljubavi i to je ona potrebna formacija da znanost i kultura budu prožeti tom plemenitošću ljubavi. Zato treba stvarati sintezu vjere i razuma, vjere i kulture, vjere i života",  rekao je kardinal Vinko Puljić tokom služenja Uskršnje mise u katedrali Srca Isusova.

Uskršnja misa je održana u skladu s restriktivnim mjerama, donesenim u cilju sprečavanja širenja koronavirusa. Uskrs se i ove godine obilježava u sjeni pandemije koronavirusa, koja je zahvatila čitav svijet. Stoga, bit će vrlo malo ili nikako tradicionalnih porodičnih okupljanja, posjeta rodbini i prijateljima.

Puljić je na početku mise pozvao vjernike na pokajanje te dodao kako obnavljaju svijest kršćanske pripadnosti i pripadnosti Kristu.

Kardinal je u propovijedi kazao kako je Uskrs jedan prolazak, prolazak od Velikog petka do praznog groba, a kršćani slave to otajstvo oslobođenja, otajstvo života i pobjede nad smrću. Dodao je kako da ljudi na svoj život gledaju kao na prolaženje, od začeća do koraka prelaska iz vremena u vječnost.

”U tom našem prolasku želimo doživjeti ono što slavimo. Pobjedu dobra nad zlom, pobjedu života nad smrću i doživjeti upravo da svaki križ ima smisao”, rekao je Puljić.

Dodao je kako na poseban način moramo znati da svaki život je jedan ispit.

”Ispit, jer zapravo propitujemo svoje misli, srcu, istinu, ljubav.. Kako ćemo položiti ispit? Zato slaveći ovo Otajstvo, čovjek dolazi pred to Otajstvo svojim životom, da bi na neki način našao odgovor, jer ne može se govoriti o ispitu bez odgovornosti. Odgovorni smo za svoje misli, nakane, ono što činimo i govorimo…”, rekao je Puljić.

Smatra kako je zato pojam ispita uvijek vezan za odgovornost.

”Odgovoran si za svoj život, njegovu vrijednost, savjest, bratsko zajedništvo, za cjelovitu kulturu života”, dodao je Puljić.

Smatra kako je znanstvenoj formaciji potrebna formacija morala i da može ispitivati sve do ruba groba, gdje staje i nema odgovora. Smatra kako vjera tu pruža odgovor.

”Mi u ovom vremenu živimo jednu napetost, napetost straha, od pandemije, straha od smrti. Međutim, iz straha se ne može živjeti. Pravi život uvijek se sastoji iz ljubavi i to je ona potrebna formacija da znanost i kultura budu prožeti tom plemenitošću ljubavi. Zato treba stvarati sintezu vjere i razuma, vjere i kulture, vjere i života”, rekao je Puljić.

Podsjetio je kako se danas svjedočimo da se nameće kultura smrti, donose se zakoni da se smije ubijati, glasovanja da se smije ratovati, odluke da se smije proizvoditi oružje koje ubija…

Dodao je kako je to sve na svoj način kultura smrti, a čovjek je stvoren za život.

Ipak, smatra Puljić, čovjek ne zna vrednovati dar života.

”Zato želimo, upravo u ovom Uskrsu, prepoznati dostojanstvo života, dostojanstvo kulture života, ugraditi u društvo, u međuljudske odnose, u sve napore, kulturu života. Život prihvatiti i život čuvati, život zbrinjavati i zauzimati se. Zato u ovoj pandemiji, koja stvara napetost i strah, nećemo strahovati samo pred smrću, nego ćemo se zauzeti u borbi onoga što ubija život”, rekao je Puljić.

Smatra kako treba odati priznanje svima koji se bore za živote ljudi počevši od medicinskog osoblja do svih ostalih struktura.

Podsjetio je na žrtvu koju treba činiti svaki dan da bi život bio dostojanstven.

”Izgubili smo vrednovanja života, a nema života bez darivanja i žrtvovanja ”, rekao je Puljić.

Istakao je kako moramo i sami odgajati kulturu života.

”Nažalost, sebičnost i mržnja i svi drugi korijeni zla, služe kulturi smrti. Vidimo kako nadvija se nad ovim ljudstvom jedan sumrak, gdje čovjek gubi orijentaciju”, smatra Puljić koji je dodao kako je kroz slavlje Uskrsa potrebno utvrditi se u vjeri.

Pomolio se za svjetlo srca i pameti, pogotovo duše onih koji služe smrti i uništavaju živote da se okrenu dobru.

Katolici, luteranci i anglikanci danas obilježavaju Uskrs, dan koji predstavlja okosnicu i temelj kršćanske vjere, odnosno uskrsnuće Isusa Krista.

Kršćani vjeruju da je ovaj čin trenutak rađanja religije koju danas slijedi 2,3 milijarde ljudi.

Prema vjerovanju, Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Stoga, iako se Uskrs uvijek obilježava u nedjelju, on gotovo svake godine pada na drugi datum zbog specifičnog pravila.

Naime, Uskrs pada na prvu sedmicu poslije prvog proljetnog punog mjeseca na dan proljetnog ekvinocija ili poslije tog datuma.

Proslavi Uskrsa prethodio je post, a Uskrs se po običaju proslavlja u crkvama uz molitve i svete mise.