Pokrao pacijente u Hitnoj pomoći u Sarajevu, pa na sudu dobio 131.000 KM

RTG tehničar iz  Hitne pomoći u Sarajevu koji je prije deset godina "uhvaćen na djelu", ne samo da nije dobio kaznu, već je sud nažio da bude vraćen na posao i da mu se isplati odšteta od čak 131.000 KM!  A kako je vraćen na RTG odjel koji više ne postoji, sada  još može da ništa ne radi, te da na radnom mjestu čita knjige. 

Direktor Hitne: RTG tehničar nije olovke uzeo godinama, a koštao nas je 300.000 KM

"Gospodin je vraćen na posao i četiri godine zadnje radi u Hitnoj pomoći sljedeće: Dođe, čita knjige i vrati se s posla, a pritom prima najveću plaću od svih tehničara", naveo je Adem Zalihić, direktor Hitne pomoći, prenijeli su u petak mediji.

Ko je rendgentehničar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koji godinama nije uzeo olovke u ruku“, a prema direktoru Hitne pomoći Zalihiću, koštao je državu najmanje 300.000 KM?

Riječ je o izvjesnom Z. E. U žižu javnosti došao je u oktobru 2009. kada je u Hitnoj pomoći Sarajevo izbio skandal. Otkriveno da je Z. E.  duže vrijeme ptorkadao pacijente.

Iako je tadašnji direktor Hitne pomoć dr. Alija Mulaomerović, koji želio da se sve riješi "pod krovom kuće", tvrdio da se "to dogodilo jednom ili dva puta", novinari su na osnovu saznanja iz Hitne pomoći, zabilježili da je od 40 pregledanih pacijenata medicinar pokrao čak njih 33!

Pljačke je izvodio tako što je pacijentima, u vrijeme dok su bili na RTG snimanju (!?), pretresao ostavljenu odjeću, torbe i novčanike i uzimao manje sume novca, od 20 do 50 KM, kako bi teže primijetili krađu.

Kasnije će se pojaviti snimak s nadzorne kamere iz rendgen-sobe. Na njima se zaista vidjelo kako u svlačionicu, nakon što pacijenti skinu odjeću, ulazi radnik Hitne pomoći i pretura im po džepovima!

Jedna od žrtava kazala je tada da je tek nakon više sati otkrila da je, zapravo, pokradena.

"Tačno je da imamo snimak krađe. Nisu ga prijavili građani, već je radni kolega posumnjao, pratio ga i prijavio Upravi", kazao je Mulaomerović tada novinarima sarajevskog „Dnevnog avaza“.

Mulaomerović nije pozvao policiju, niti je radniku dao otkraz. Dao mu je ustvari, kako je govorio, šansu da se popravi!?

"Učinio sam sve da djelujem preventivno, da se takve stvari više ne dešavaju. Pozvao sam ga na razgovor i dobio sam obećanje da to više neće ponoviti. Plakao je, pokajao se i ispričao da je imao nekakve dugove, ali to mu, naravno, ne daje za pravo da ovo napravi. Meni je bilo najlakše da ga otpustim, ali ga nisam htio uništiti. Dao sam mu mjesec dana da se popravi“, iskren je bio Mulaomerović, dodajući „da se radi o čovjeku koji ima ima ženu i dvoje djece i da je do sada preživio dva infarkta".

"Nisam znao ništa o njegovim privatnim stvarima. Također, nisam htio da budem uzrok njegovog kraha. Sada je do njega. Ako ima imalo pameti, neće to više ponoviti, mada sam imao više primjedbi što ga nisam odmah otpustio. Međutim, nikome nije proizveo težu posljedicu, a kada je uhvaćen, vratio je novac", govorio je Mulaomerović novinarima.

Z. E. je tada vratio pokradeni novac.

No, kako će Mulaomerović priznati u razgovoru s novinarima godinu kasnije, Z. E. je prekršio dato obećanje da neće krasti.

"Molio i klečao na koljenima, te obećavao da neće više krasti. Ali nije mogao izdržati. Nije znao da su postavljene kamere i one su ga registrovale", govorio je Mulaomerović.

Bravo, majstore!

Z. E. se, međutim, nije pokazao nimalo naivnim nakon što je, vjerovatno pod pritiskom javnosti, Hitna pomoć na čelu dr. Senom Softić-Taljanović odlučila da mu, napokon, da otkaz.

Nakon što su kamere zabiležile krađe i identificirale počinioca, a slučaj prijavljen policiji, tehničar je najprije otišao na jednogodišnje bolovanje. Nakon što je i zvanično dobio otkaz, Z. E. se obratio Općinskom sudu Sarajevo koj je potkraj 2010. godine donio mjeru osiguranja da se tehničar vrati na posao!

Počeo je raditi 13. decembra 2010. godine. Rukovodstvo Hitne pomoći koje je preuzelo dužnost nakon dr. Mulaomerovića, moralo je ispoštovati rješenje, jer su "sudske odluke obavezujuće".

Nakon što su ga novinari zatekli na radnom mjestu, Z. E. je odbio sve optužbe, upućujući ih na svoga advokata. On je, uprkos snimcima, konstatirao "da je jedini dokaz da je neko počinio krivično djelo pravomoćna osuđujuća presuda koja bi bila donesena u krivičnom postupku".

"U konkretnom slučaju ona ne postoji. Moj klijent je i de facto i de jure nevin čovjek u ovom momentu", rekao je tom prilikom advokat.

Zbog proceduralne greške koja je načinjena prilikom davanja otkaza, kako je jučer na Skupštini Kantona Sarajevo potvrdio i Zalihić, Z. E. ne samo da je vraćen na posao, već deset godina uzima novac od društva.