Pojačane mjere sigurnosti uoči obilježavanja događaja u Dobrovoljačkoj

Predsjednik Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Vlade Republike Srpske (RS) Velimir Dunjić kazao je prilikom najave obilježavanja kako se ove godine šesti put obilježava stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

Kako je kazao, predstavnici Pododbora iz RS-a nemaju ništa protiv toga što će i ostale delegacije imati obilježavanje u Dobrovoljačkoj ulici.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu, počast stradalim braniteljima Sarajeva kod mosta Drvenija svakog 3. maja odaju i veterani minulog rata i odbrane Sarajeva okupljeni oko Udruženja "Zelene beretke".

Drugi i treći maj 1992. godine predstavljaju prekretnicu u odbrani Sarajeva i BiH u ratu 1992. - 1995.