Poboljšati smještaj osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama

Primarna zdravstvena zaštita koja se pruža putem centara za mentalno zdravlje u BiH još uvijek nije u dovoljnoj mjeri zaživjela, kazali su učesnici  konferencije u Sarajevu na kojoj je predstavljen "Specijalni izvještaj o stanju prava osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini".

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine uz podršku Misije OSCE-a u BiH i Ambasade Bugarske izradili su izvještaj, čija je svrha da osigura razumijevanje problema i pitanja vezanih za položaj osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini, te doprinese opštem poboljšanju implementacije ljudskih prava i sloboda u zemlji.

Izvještaj, na osnovu nalaza istraživanja, identifikuje ključne smjerove za institucionalno djelovanje u cilju otklanjanja prepoznatih slabosti u ovoj oblasti. 

Ombudsmenka Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur izjavila je kako je nekoliko razloga zbog kojih se Institucija ombudsmena odlučila sastaviti specijalni izvještaj.

Potreba da se uradi ovaj izvještaj pojačana je činjenicom da su Ombudsmeni Bosne i Hercegovine u 2010. godini sačinili "Specijalni izvještaj o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u BiH".

Džumhur je izjavila kako je tada izražena duboka zabrinutost položajem osoba koje se nalaze u ustanovama za smještaj osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama.

Razlog je i neimplementacija presude u predmetu "Hadžimejlić i drugi" koja je utvrdila da BiH nema adekvatan proceduralni način smještaja osoba u ustanove za zbrinjavanje ovakvih osoba.

Dodala je kako su u proteklih godinu i pol posjetili sve ustanove i da je u nekim od njih zabilježen napredak, a razlog tome je Vlada FBiH izdvojila dodatna sredstva za poboljšanje uslova. Donesen je, dodaje, i Pravilnik o minimalnim standardima za djelovanje ustanova, a njegova primjena je odgođena za pet godina iako se po njemu djelomično postupa i rade se pripreme kako bi se osigurali minimalni standardi.

"Nažalost postoje one stvari koje još uvijek ne mogu biti garant vladavine prava u BiH. Prije svega, nema određene kategorizacije/klasifikacije osoba s intelektualnim mentalnim teškoćama i njihova dijagnoza uspostavljena prilikom smještaja u ustanovu koristi se kao osnov za boravak i tretman dugi niz godina pri čemu se ne vrši provjera opravdanosti daljeg boravka ovih osoba u ustanovi", rekla je Džumhur.

Navela je primjer da čak 55 posto osoba smještenih u toj ustanovi boravi duže od deset godina. 

Izrazila je i zabrinutost činjenicom da ustanove djeluju s ograničenim ljudskim resursima i kadrovskom strukturom koja često ne zadovoljava standard.

Podsjetila je kako su pomenute ustanove u RS-u zdravstvenog tipa, odnosno socijalnog u FBiH.

"Bez obzira na ovu razliku, da li je zdravstvenog tipa ili socijalnog tipa, uslovi smještaja boravka i zakonski okvir nema značajnijih razlika. Čak stanje u zdravstvenim ustanovama u pogledu materijalno-tehničkih uslova je lošiji u Jakešu i na Sokocu. Zaista smatramo da ove dvije ustanove moraju biti prioritet ako govorimo o reformi unutar RS", poručila je Džumhur.

Istakla je da je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i oba entiteta su donijela strategije djelovanja za poboljšanje položaja osoba sa invaliditetom.

Izrazila je i zabrinutost činjenicom da zakonski okvir koji uređuje pitanje položaja osoba s duševnim smetnjama više fokusiran na zdravstvene ustanove, a ne ustanove socijalne zaštite.

"Tako da primarna zdravstvena zaštita koja se pruža putem centara za mentalno zdravlje još uvijek nije u dovoljnoj mjeri zaživjela, nisu razvijeni kapaciteti centara i nisu pristupačni osobama s intelektualnim mentalnim teškoćama u mjeri u kojoj bi trebali biti", dodala je Džumhur.

Istakla je kako nije definisana saradnja između različitih ustanova.

Preporuke izvještaja su hitna izmjena zakonodavstva, osiguranje stručne procjene osobe s intelektualnim mentalnim teškoćama kroz nezavisno tijelo, uspostavljanje baze podataka, nastavljanje s implementancijom standarda koji su uspostavljenji u FBiH za djelovanje ustanova, jačanje kapaciteta ustanova, stručna saradnja resornih ministarstava i ustanova i zaokružen sistem zaštite mentalnog zdravlja. 

Specijalni izvještaj je u proteklih nekoliko godina bio referentni dokument za ustanove u kojima su smještene osobe s intelektualnim i mentalnim teškoćama, ali i za druge nadležne organe za preduzimanje mjera čiji je cilj unapređenje položaja ove kategorije građana. Zahvaljujući novom Specijalnom izvještaju, stvorena je mogućnost da se detaljnije provjeri stepen implementacije preporuka Ombudsmena izdatih nadležnim organima u prethodnom Izvještaju.

Jasna Dobricikj, zamjenica direktora odjela za ljudsku dimenziju Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izjavila je kako su specijalni izvještaji ključan dokument koji ukazuje na ključne i sistemske probleme u oblasti ljudskih prava.

Dodala je kako je specijalni izvještaj bitan korak u preuzimanju ove funkcije.

"Društvo bi se trebalo angažovati da se radi više na poboljšanju uslova života ovih osoba s poteškoćama", dodala je.