Platforma za progres: U BiH ne postoje ekskluzivni etnički prostori

Platforma za progres poziva sve aktere političkog i javnog života u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, ravnopravnim potpisnicama, a ne garantima Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (tzv. Dejtonskog sporazuma), kao i predstavnike aktera koji su svjedoci i garanti tog sporazuma, da koriste precizne termine kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina i suzdrže se od proizvoljnog tumačenja, saopćeno je iz stranke. 

"Naprimjer, prema slovu Ustava, Bosna i Hercegovina nije „sastavljena“ od entiteta i nema „zajedničke institucije“. Njen bošnjački, srpski i hrvatski narod nema ni ekskluzivna prava ni prioritet u odnosu na druge narode i građane. Svi su podjednako važni, kako je to propisano Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine", navode u saopćenju iz Platforma za progres.

Podsjećaju na Član 1. Ustava Bosne i Hercegovine, to jest Aneksa IV Okvirnog sporazuma za mir u Bosne i Hercegovine, propisuje sljedeće:

Član 1.

Bosna i Hercegovina

1. Kontinuitet

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina“, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modifikovanom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.

Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama u okviru sistema Ujedinjenih nacija, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

Takođe, Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži termin "zajedničke institucije". Radi se o institucijama Bosne i Hercegovine, kako je to definisano članom 3. Zajedničke institucije ima, naprimjer, Evropska unija, koja jeste sastavljena od država članica. Bosna i Hercegovina nije sastavljena od bilo kakvih država pa tako nema zajedničke institucije na državnom nivou. Dakle, "institucije Bosne i Hercegovine" je ispravan ustavni termin koji treba da se koristi u svakom, posebno službenom kontekstu.

Ustav Bosne i Hercegovine ne poznaje ni kategorije bošnjačkih, hrvatskih, srpskih i sličnih "prostora“ sa etničkim predznakom. Takve etnički eksluzivne prostore nije poznavao ni Ustav Republike Bosne i Hercegovine s kojim je naša zemlja primljena u članstvo Ujedinjenih nacija 22. maja 1992. godine.

Bosna i Hercegovina, prema važećem Ustavu, nema federalno-konsocijacijsko uređenje, nije i ne teži da bude unitarna. Njeni "constituent peoples" nemaju prioritet ili veći značaj u bilo kojem smislu nad njenim ostalim narodima i građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog naroda. Termini "constituent" i "constitutive" ne znače isto na engleskom jeziku pa tako ne znače isto ni na službenim jezicima u Bosni i Hercegovini – bosanskom, srpskom i hrvatskom.

Platforma za progres poziva institucije Bosne i Hercegovine i Ured visokog predstavnika da sačine i objave službeni prevod Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.