Ispred Stare pravoslavne crkve u Sarajevu vjernici zapalili badnjak

Vjernici  su večernjom molitvom i paljenjem badnjaka najavili rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena, i dolazak Božića, praznika cijele porodice, koja je tada na okupu.

U pravoslavne domove na današnji blagdan u jutarnjim satima se unosi badnjak (hrastova grana), po kome je blagdan dobio ime. Badnjaku je pravoslavna crkva dala poseban smisao, jer je ime badnjak povezano s rječju „bdjeti”, budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Spasitelja.

Badnjak simboliše hrast koji su pastiri donijeli u pećinu u kojoj je rođen Isus. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Po vjerovanju, bilo je to u Vitlejemu(Betlehemu) na smjeni između stare i nove ere.

Badnjak se nalaže uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.

Osim religijskog, paljenje badnjaka ima i paganski smisao vezan uz simboliku vatre i značaj ognjišta.  

Svima koji slave, želimo sretan Božić - Hristos se rodi!