Otpor Bosne čuo se do neba

Na današnji dan, prije tačno 22 godine, građani Bosne i Hercegovine su, uočivši prijetnju od agresora, odlučili hrabro stati pred njih i život položiti za svoja uvjerenja, za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. 

Mladi momci bez ikakvog iskustva nisu oklijevali uzeti u ruke ono malo oružja što su imali i braniti svoju svetinju, svoju domovinu. 

Naime, nakon što je 8. aprila 1992. godine Predsjedništvo BiH proglasilo neposrednu ratnu opasnost, na današnji dan osnovana je Teritorijalna odbrana BiH koja je kasnije prerasla u Armiju Republike BiH. 

U to vrijeme Predsjedništvo BiH je osnovalo Glavni štab Teritorijalne odbrane BiH koja je bila nasljednik dotadašnje Teritorijalne Odbrane Socijalističke republike BiH.

Slijedeći dan, tačnije 9. aprila, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o ujedinjenju svih oružanih snaga na teritoriji BiH u Oružane snage BiH (OS BiH); pod zapovjedništvo Oružanih snaga trebala se staviti Patriotska liga Bosne i Hercegovine, Zelene beretke (kao stranačka milicija SDA), TO BiH, HVO, HOS i druge grupe otpora agresiji JNA i srpskim paravojnim snagama.

Zvanično, Armija Republike BiH svoj zvanični naziv dobila je 4. jula, i to nakon ujedinjenja postrojbi TO-a, Patriotske lige, Zelenih beretki, MUP-a BiH i raznih bošnjačkih dobrovoljačkih formacija u jedinstvenu vojsku. 

Armija BiH bila je u vrijeme rata jedina legitimna vojna snaga na teritoriji BiH. Formirana od sedam korpusa koji su obuhvaćali regije: sarajevsku, tuzlansku, zeničku, travničku, mostarsku, regiju sadašnjeg Unsko-sanskog kantona i područje Konjica i okolice.

Vrhovni zapovjednik Armije BiH bio je Alija Izetbegović, a zapovjedna struktura izgledala je ovako:

Sefer Halilović - prvi zapovjednik Armije RBiH, na funkciji kao načelnik Glavnog štaba Armije RBiH

Rasim Delić - zapovjednik Armije RBiH, nakon ustanovljenja te funkcije

Jovan Divjak - zamjenik načelnika

Stjepan Šiber - zamjenik načelnika

Mustafa Hajrulahović Talijan - prvi zapovjednik Prvog korpusa Armije RBiH

Atif Dudaković - drugi zapovjednik Petog korpusa Armije RBiH

Ramiz Dreković - treći zapovjednik Četvrtog korpusa Armije RBiH

Mustafa Polutak - četvrti zapovjednik Četvrtog korpusa Armije RBiH

Mehmed Alagić - prvi zapovjednik Sedmog korpusa Armije RBiH)

Blaž Kraljević - zapovjednik HOS-a Hercegovine, član Glavnog štaba ARBiH (samo 15 dana)

Petnaesti april svakako je jedan od najznačajnijih i najsvjetlijih datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su tog dana zvanično formirane snage koje su uprkos mnogo brojnijem i daleko bolje naoružanom agresoru, uspjele odbraniti zemlju i njen teritorijalni suverenitet i integritet. 

Žrtve su bile ogromne, na borbenim linijama su poginuli i neki od najznačajnijih ljudi iz sastava Armije BiH kao što su general Izet Nanić, komandant Enver Šehović, Safet Hadžić i mnogi drugi koji su svojim životima odbranili BiH. 

U prvim danima agresije na našu zemlju, pripadnici Armije BiH su bili gotovo bez ikakve opreme, ali i iskustva i opće pripremljenosti na ono što ih čeka. Nedostajalo je oružje da se suprotstave daleko nadmoćnijem neprijatelju koji je raspolagao i teškom artiljerijom koja je pripadala JNA, zajedničkoj vojsci bivše države. 

Bez obzira na to što se na razne načine pokušava nametnuti kao istina to da je Armija BiH bila isključivo muslimanska, odnosno bošnjačka, to ipak nije tačno. U Armiji BiH bio je i značajan procenat Hrvata, Srba i drugih. U Armiji BiH su bili svi oni koji su BiH smatrali svojom domovinom. Na rukovodećim položajima u Armiji su također bili ljudi koji ne pripadaju isključivo bošnjačkom narodu. 

Jedini cilj Armije BiH bio je u to vrijeme očuvanje i zaštita Bosne i Hercegovine i cjelokupnost njene teritorije kao suverene, nezavisne, slobodne države svih njenih građana. 

Akcija odbrambene borbe Bosne i Hercegovine je zbog uspješnosti u borbama prerasla u oslobodilačku borbu koja je zaustavljena potpisivanjen Daytonskog mirovnog sporazuma.