Njemački medij: Drama u bh. entitetu u tri čina - pad i povratak Save Minića

Pala je još jedna vlada Save Minića.

Ostavku je potvrdila Narodna skupština, a već danas Minić će biti ponovo predložen za mandatara. Sistem koji je "stabilan" ponovo se spašava, sve zbog jednog čovjeka.

Kada vlada padne jednom, vlast to može predstaviti kao vanrednu okolnost. Kada isti premijer u nekoliko mjeseci ponovo podnese ostavku, uz najavu da će opet biti vraćen na isto mjesto, onda više nije riječ o incidentu, nego o obrascu političkog preživljavanja koji se pokušava prodati kao institucionalna stabilnost.

Narodna skupština entiteta RS je sinoć, 16. marta, prihvatila ostavku Save Minića, čime je formalno okončan mandat vlade. Odluka je donesena glasovima skupštinske većine, bez prisustva opozicije i bez rasprave, što je dodatno pojačalo utisak da se ne vodi politički dijalog o krizi, nego da se administrativno zatvara problem koji je očigledno već odavno prerastao u pitanje povjerenja u institucije.

"Ni oni više ne znaju ni ko je ministar, ni koliko će trajati. Nadamo se toj trećoj sreći", kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Milan Savanović, aludirajući na treći mandat za sastavljanje vlade koji će dobiti Savo Minić.

"Ja ću sačekati samo ustavne procedure da ponovo predložimo Savu Minića, da ponovo sastavi novu ili staru vladu", rekao je predsjednik entiteta RS Siniša Karan.

Minić svoj potez objašnjava potrebom da se otklone osporavanja legaliteta i legitimiteta vlade. Ali upravo u tome nalazi se i najveća slabost odbrane vlasti. Ako je zaista bilo potrebno rušiti i ponovo sastavljati vladu da bi se dokazao njen legitimitet, onda bi to moglo da znači da taj legitimitet nije bio politički čvrst ni pravno neupitan.

Još jača vlada

"Pala vlada, ilustracija je politike udara na zdrav razum građana entiteta RS, pa gotovo da se čestitkama, željama i pozdravima sopstvenoj vladi prilikom pada, vladajući izruguju građanima i ponižavaju institucije, koje su obesmislili", kaže politička analitičarka Tanja Topić, napominjući da se radi o aroganciji i bahatom preziru prema zakonima i još bahatijoj odbrani onog što se ne može braniti ni zdravorazumskom logikom, ponajmanje pravnim argumentima.

Ako se kriza rješava tako što isti čovjek odlazi da bi se vratio, sa gotovo istom većinom i istom strukturom moći, treći put u samo nekoliko mjeseci, onda je teško govoriti o novom početku. Tada ostavka postaje politički trik, dovoljno dramatičan da ostavi utisak promjene, ali dovoljno kontrolisana da se ništa suštinski ne promijeni.

"Entitet RS će nakon izbora nove vlade ove sedmice biti još jača", rekao je Minić, obrazlažući ostavku, uz opasku da je najbitnije očuvati institucije entiteta RS.

Problem zapravo leži u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i mogućem drugom osporavanju legitimiteta vlade, nakon što je to učinjeno u slučaju vlade čijeg je mandatara predložio Milorad Dodik, nakon što mu je prošle godine oduzet mandat predsjednika. Nakon izbora sada već vlade u padu, očekivao se sličan scenario s obzirom da je Minića drugi put predložila tadašnja v.d predsjednika Ana Trišić Babić, koja po Ustavu to nije mogla. Iako to nije direktno naveo, jasno je da je vlada počela poštovati odluke suda i prije njihovog donošenja.

"Mrski" međunarodni faktor

"I najmanje smo ovo radili zbog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ali znate šta oni urade – napiše da nije nadležan, a spori zakonitost vlade entiteta RS", kaže Minić, navodeći da će sada moći bez osporavanja da se "zaduže kod stranih kreditora". 

Opozicija je upravo to i naglasila. Nisu prisustvovali sjednici jer je smatraju lakrdijom, postavljajući pitanje kako je moguće da vlast koja tvrdi da su institucije snažne, stalno proizvodi situacije u kojima ih mora naknadno popravljati.

"Kvaka je u tome da je problem kreditiranje i uzimanje novca iz međunarodnih fondova i pitanje legitimiteta vlade", kaže Đorđe Vučinić, iz Liste za pravdu i red.

U tom smislu, ostavka nije pokazala snagu sistema, nego njegovu zavisnost od stalnih političkih improvizacija. Institucije djeluju stabilno samo dok ne dođu pod ozbiljno pravno i političko propitivanje, a kada do toga dođe, odgovor je puko preslagivanje istih figura na vladajućoj tabli.

Građanima se ne pokazuje da institucije funkcionišu po pravilima koja važe jednako za sve, nego da se pravila savijaju prema političkoj potrebi trenutka.

Školski primjer

"Priznanje nelegalnog postupanja i ispunjavanja na kraju naloga tog mrskog međunarodnog faktora, jedina je istina. Na šarene laže vlasti nasjedaju naivni građani, koji plaćaju ceh ovakvih destruktivnih politika", kaže Topić, zaključujući da je ovo ilustrativan primjer kako su građani i institucije postali taocima jednog čovjeka.

Kratkoročno, vlast ovim možda kupuje vrijeme i održava kontrolu ali dugoročno ostavlja utisak da entitet RS ne upada u krize zato što je neko napada spolja, nego zato što je iznutra vodi politika koja svaku pravnu i političku sumnju pokušava riješiti novim manevrom, umjesto jasnom odgovornošću.

Zbog toga je ova "rekonstrukcija" prije svega priznanje da je vlast mjesecima branila konstrukciju koju na kraju ipak nije mogla odbraniti bez novog obaranja i novog sastavljanja iste vlade. Mnogi vjeruju da će period od posljednjih nekoliko mjeseci, biti zapamćen ne kao čin političke odgovornosti, nego školski primjer kako se institucionalna kriza pokušava pretvoriti u predstavu o kontinuitetu vlasti, piše Deutsche Welle.