OSCE upozorava na Prijedlog zakona o Sudu BiH: Može doći do problema u procesuiranju ratnih zločina

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini poslala je zvanično saopćenje ka delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zbog Prijedloga zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Saopćili su da bi se, ukoliko isti bude usvojen na sjednici 29. maja, mogao suziti nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine jer su izostavljene dvije odredbe važećeg Zakona.

Kako piše Istraga.ba, OSCE je istakao dvije odredbe važećeg Zakona o Sudu BiH, član 7(3)a i član 7(3)b. koje su u oba prijedloga zakona, delegatkinje u Domu naroda PS BiH Marine Pendeš i zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH Predraga Kojovića, izostavljene.

"Zauzimanje konačnog i pravno obavezujućeg stava vezanog za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine", stoji u članu 7(3)(a) važećeg Zakona.

“Donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili Suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”, stoji u članu 7(3)b važećeg Zakona.

OSCE ističe da bi ukidanje nadležnosti Suda za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi moglo imati značajan utjecaj na koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost u već fragmentiranom sudskom sistemu.

"Nadalje, oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičkih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a to je da osigura kontinuirano usklađivanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u interesu pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te bi se negativno odrazilo na rezultate prenosa više od 1000 predmeta ratnih zločina sa državnog nivoa na nivo entiteta i Brčko distrikta BiH", istakli su iz OSCE-a.

Naglašavaju da bi bez ove dvije nadležnosti, Sud BiH ostao uskraćen za neizostavan element njegovog mandata, jer bi mu bilo onemogućeno da utvrđuje pouzdane pravne standarde za druge pravosudne institucije prilikom vođenja postupaka protiv počinilaca teških krivičnih djela iz njegove izvorne nadležnosti, zabranjenih obavezujućim međunarodnim sporazumima.

“Obuhvatanje ovih nadležnosti neophodno je za eliminiranje nedosljednog tumačenja i primjene propisa, te je također neophodni preduslov za stvaranje usklađene domaće sudske prakse. Iz tog razloga, ove nadležnosti moraju biti obuhvaćene novim Zakonom. Prema tome, aktuelne odredbe člana 7, stav (3), tačke (a) i (b) važećeg Zakona o sudu BiH trebaju ostati na snazi, a izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku u Prijedlog zakona”, smatraju u OSCE-u.

Misija OSCE-a je pozvala delegate Doma naroda da iskoriste mogućnosti redovnog zakonodavnog postupka, jer u hitnom nije moguće, i izmjene navedene manjkavosti Prijedloga zakona.