OSA: U BiH 3.000 potencijalnih terorista

Parlamentarna rasprava o informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o terorističkom napadu na Policijsku upravu u Bugojnu protekla je u optužbama kako se znalo za terorizam, ali da je politička volja izostala. Pojavila se i informacija da u Bosni i Hercegovini ima preko 3.000 terorista.

Podatak OSA-e o 3.000 potencijalnih terorista iznenadio je i državnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića. On ističe da njegovo Ministarstvo nema operativnu nadležnost nad obavještajno-sigurnosnim agencijama, te da praktično zavisi od podataka koje mu one dostavljaju.

Poslanik Bakir Izetbegović tvrdi da "jedan izolirani incident ne može etiketirati bilo koju grupu u BiH". "Možda postoji 3000 muslimana koje neko naziva radikalnim zbog duže brade, ali ne vjerujem da su oni svi potencijalni teroristi. Imali smo samo jedan teroristički akt koji se može povezati sa radikalnim islamizmom", kaže Izetbegović.

Zastupnici iz RS-a kažu kako se ovaj teroristički napad mogao spriječiti, međutim, politička volja ne postoji. Suglasni su u jednome, da problem terorizma u našoj zemlji postoji i da treba osposobiti insitucije da se bore s ovim problemom.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, nakon višesatne rasprave, primio k znanju informaciju o policijskim aspektima akcije Svjetlost i mjerama koje su tim povodom poduzete te Informaciju o terorističkom napadu na policijsku upravu u Bugojnu. Ni jedan od zaključaka predloženih tokom rasprave nije podržan, a neki od njih su, zbog nepostojanja entitetske većine, upućeni kolegiju na usaglašavanje.

Nova generacija potencijalnih terorista

Na složenu strukturu policijskih i drugih agencija za provođenje zakona, posebno na isprepletenost nadležnosti i lošu komunikaciju, upozorava dr. Vlado Azinović koji se profesionalno bavi izučavanjem terorizma kao fenomena političkog nasilja. Za DW je rekao:

"To nisu samo problemi BiH. Npr, u Sjedinjenim Američkim Državama gdje imate više desetaka sigurnosnih službi koje se bave ovim problemom također postoji problem koordinacije", ističe dr. Azinović. Upozorava, međutim, da to nije jedini bh. problem u borbi protiv terorizma: "Nisam siguran da su ljudi iz policije u U BiH u poziciji da naprave sve ono što misle da treba, dijelom zbog mogućih političkih pritisaka, a dijelom i zbog nedostatka kvalificiranih ljudi te nedovoljnih finansija."

"Što se tiče spiskova potencijalnih terorista, u početku su to bili spiskovi stranaca, potom spiskovi bh. državljana povezanih sa strancima, no sada je situacija znatno ozbiljnija", upozorava profesor Azinović. Kaže da "u BiH postoji nova generacija koja nema nikakve veze sa ratom ili ljudima koji su bili u ratu povezani sa stranim dobrovoljcima". To je, ističe dr. Azinović, "nova generacija koja je odrastala uz internet i razne oblike ideološke i druge indoktrinacije i mislim da, nakon napada u Bugojnu, postoji spoznaja da se radi o ozbiljnom problemu i nadam se da će mu se pristupiti ozbiljno".

Želi li se BiH suprotstaviti terorizmu, mora imati Zakon o prevenciji i borbi protiv terorizma i terorističkih aktivnosti, te materijalno i finansijski ojačane agencije za provođenje zakona, tvrde eksperti i nadležni iz insitucija vlasti u BiH. Ističu kako je neophodno spriječiti finansiranje terorizma te usvojiti zakone o oružju i prometu eksplozivnih materija, kao i Zakon o zaštiti tajnih podataka.

radiosarajevo.ba