Oružje u školi, bh. svakodnevnica
Radiosarajevo.ba
Sve učestaliji slučajevi da učenici u školu donose vatreno i hladno oružje bi trebalo da zabrinu ne samo nadležne već i cijelo društvo, slažu se stručnjacia, pišu Nezavisne novine.
Većina medicinskih stručnjaka smatra da su djeca takvo ponašanje naučila od svojih roditelja.
Učenica drugog razreda Upravne, ugostiteljske i ŠUP škole S.Ž. (17) iz Boljanića kod Doboja uhapšena je u srijedu uveče zbog pokušaja postavljanja eksplozivne naprave ispod vozila inspektora Kriminalističke policije Doboj, a kod iste tinejdžerke je prije nekoliko dana u toku nastave pronađen pištolj s pet metaka.
''Nasilje je postalo tip odnosa sa drugim ljudima, koje je u našem društvu praktično neformalno legalizovano", objašnjava psiholog Nadežda Savljak i ističe da takva djeca, koja se u školi osjećaju bespomoćna u odnosu na drugu djecu, svoj nedostatak nadomiještaju oružjem.
Savljakova je naglasila da je rezultat "nekomunikacije" između djece posljedica "nekomunikacije na relaciji roditelj - dijete".
"Roditelji su prezaposleni i nemaju vremena za svoju djecu", poručila je Savljakova.
Gojko Vasić, načelnik Kriminalističke policije RS, kaže da je "ova stvar veoma ozbiljna" te da bi trebalo svi da se zabrinu.
''Bilo je i slučajeva da djeca donesu ručne bombe. Kada se dijete nalazi u takvoj situaciji da posjeduje oružje, može vrlo lako da ugrozi i sebe i druge'', izjavio je Vasić.
On je istakao da je osnovni problem doći do informacije da učenik ima oružje, ali da su dosadašnji slučajevi uglavnom uspješno završeni.
"U tom slučaju policija mora odmah da reaguje i otkloni opasnost, a potom da prvo obavijesti roditelje i Centar za socijalni rad, kako bi bile preduzete mjere da se takvo nešto više ne desi", istakao je Vasić.
On je napomenuo da je kod nas situacija puno ozbiljnija u odnosu na zapadne zemlje jer, i pored akcija vraćanja naoružanja, još postoji velika količina ilegalnog oružja.
"Zato se može reći da od pojave djece s oružjem vreba potencijalna opasnost da se desi nešto puno gore od igre. Djeca mogu vrlo lako, a pogotovo bez znanja roditelja, doći do oružja", objasnio je on.
Vasić naglašava da djeca, pored nošenja pištolja i bombi, mogu vrlo lako doći i do automatskih pušaka ili čak zolja, te da ljudi "bacaju oružje umjesto da ga predaju policiji".
"Dešavalo se mnogo puta da bude nađeno bačeno oružje. Državni sistem i 'odrasli' krivi su zato što dijete može doći do oružja", zaključio je Vasić.
Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije, kaže da je u istraživanju koje je rađeno za teritoriju BiH za 2007. godinu zabilježen 281 incident s ilegalnim oružjem, u kojem su od 144 počinioca njih 42 imala između 12 i 18 godina.
"Od toga su 73 slučaja imala smrtni ishod. Zapanjujuće je to da se u ovoj grupi našlo osam počinilaca mlađih od 12 godina'', kazao je Kržalić.
Iz UNICEF-a BiH su rekli da ova organizacija vrlo često prima žalbe i upozorenja od nastavnika i profesora u radu sa školama, te da se nastavno osoblje žali na problem takozvanog malog oružja.
"Malim se smatra svako vatreno oružje manjih kalibara koje se može nositi, a to su revolveri, pištolji i automatski pištolji", rekao je Mario Tokić, jedan od direktora ove organizacije, i najavio da će UNICEF ove godine uraditi obimno istraživanje o prijetnji oružja za sigurnost djece, kako bi bile utvrđene tačne razmjere ovog problema.
U Banjaluci nema takvih slučajeva
U Centru za socijalni rad Banjaluka su rekli da do sada nisu imali prijavljenih slučajeva da je dijete donijelo oružje u školu.
"Do sada nije zabilježena nijedna prijava profesora ili nekog nadležnog iz škole da je neko dijete donijelo oružje. Inače, kada je riječ o toj vrsti prestupa, maloljetniku se može izreći sudski ukor ili upućivanje u disciplinski centar", kazala je Snježana Vuksan, pedagog Sektora za rad s maloljetnim prestupnicima u Centru za socijalni rad Banjaluka.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.