OHR objavio odluke koje je nametnuo Schmidt: Pročitajte šta to znači

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iskoristio je danas, 1. jula, bonske ovlasti te nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Također, van snage stavio je posljednje odluke Narodne skupštine bh. entiteta RS.

OHR je objavio detalje Schmidtove odluke.

"U vršenju ovlasti datih visokom predstavniku člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi mirovnog rješenja) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačna vlast u vezi s tumačenjem navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja; a posebno uzimajući u obzir članak II. 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, prema odredbama kojeg će Visoki predstavnik "pomagati, kada to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se pojave u vezi s provedbom sporazuma";

Podsjećajući na paragraf XI. 2. Zaključaka Konferencije o provedbi mira održane u Bonnu 9. i 10. decembra 1997., u kojoj je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja kako bi se olakšalo rješavanje bilo kakvih poteškoća kao što je gore navedeno "donošenjem obvezujućih odluka, kako on ocijeni potrebnim" o određenim pitanjima uključujući (prema podstavku (c) istog) “mjere za osiguranje provedbe Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini i entitetima”;

Nadalje podsjećajući da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda potvrdilo, putem svojih rezolucija usvojenih u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda, da je uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta na terenu u vezi s provedbom Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir uključuje “ovlasti za donošenje obvezujućih odluka koje on smatra potrebnim o pitanjima koja je razradilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. decembra 1997.;”

Imajući na umu najnovije saopćenje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koje je ponovilo svoju punu podršku visokom predstavniku u osiguravanju potpunog poštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir iu provođenju njegova mandata prema Aneksu 10 i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a;

Podsjećajući da Vijeće sigurnosti UN-a u Rezoluciji 2549 (2020) „potiče strane, u skladu s Mirovnim sporazumom, da se pridržavaju svoje obveze pune saradnje sa svim institucijama uključenim u provedbu ovog mirovnog rješenja, kako je opisano u Mirovnom sporazumu, uključujući Aneks 4;”

Podsjećajući da je prema članku I/2. Ustava Bosna i Hercegovina “demokratska pravna država”, da je u članku VI/5. Ustava propisano da su “odluke Ustavnog suda konačne i obvezujući,” te da članak III.3.(b) zahtijeva od entiteta i svih njihovih jedinica da se u potpunosti pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i odluka njenih institucija;

Podsjećajući da je nezavisnost pravosuđa kamen temeljac vladavine prava i zahtijeva da pravosuđe bude slobodno od vanjskih pritisaka i političkih utjecaja, što je sastavni dio temeljnog demokratskog načela diobe vlasti, te da je politički pritisak na pravosuđe zabranjen ugrožava pravo na pošteno suđenje kako je definirano u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima: “…svatko ima pravo na pošteno i javno suđenje u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom” (članak 6. stavak 1.);

Pozivajući se na članak II/1. Ustava koji kaže da će “Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najvišu razinu međunarodno priznatih ljudskih prava” i članak II/6. u kojem “Bosna i Hercegovina, te svi sudovi, agencije, državni organi i instrumenti kojima upravljaju entiteti ili unutar njih, primjenjivat će se i biti u skladu s [tim] ljudskim pravima i temeljnim slobodama (…).”

Priznajući da neprovođenje sudskih odluka izravno podriva pravo na pošteno suđenje i vladavinu prava općenito;

Duboko zabrinuti što istaknuti javni dužnosnici i javne vlasti namjerno ne poštuju u potpunosti odluke Visokog predstavnika i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; i

Podsjećajući da su napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jednu od najviših institucija države Bosne i Hercegovine ustanovljenu Ustavom Bosne i Hercegovine kao samostalan i nezavisan čuvar Ustava Bosne i Hercegovine, i/ili pokušaji mijenjati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, predstavljaju ozbiljne povrede Općeg okvirnog sporazuma za mir i mir i stabilnost u zemlji i regiji, te slijedom toga zaslužuju odgovarajući odgovor;

Uvjereni da gore opisano ponašanje ozbiljno potkopava provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir;

Svjesni potrebe da se Bosna i Hercegovina značajno uključi u reforme koje su potrebne da bi zemlja unaprijedila svoju integraciju u Europsku uniju i da to bude u mogućnosti učiniti što je prije moguće;

Razmotrivši i imajući na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik ovim izdaje sljedeće:

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama na Krivičnu zakon Bosne i Hercegovine

1. Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno članom 4. Odluke, privremeno dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj Zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjene i dopune i bez ikakvih uvjeta.

2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i bit će objavljena na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i bez odlaganja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 156. riječi: Ko tjelesnom silom ili prijetnjom tjelesnog sila” zamjenjuju se riječima: “(1) Ko silom ili prijetnjom sile ili na drugi protupravan način”.

Iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

“(2) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovoga članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obnašanja dužnosti.

(3) U skladu s člankom 113. i 114. ovoga zakona, izrečena kazna za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka ima kao pravne posljedice osude:

a) prestankom službene dužnosti i prestankom radnog odnosa;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se finansira iz javnih sredstava u cijelosti ili djelomično;
d) zabrana obnašanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Iza članka 203. Krivičnog zakona dodaje se novi članak 203.a koji glasi:

“Neprovođenje odluka visokog predstavnika

(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno kantona, grada ili općine ili mjesne zajednice ili bilo koji oblik lokalna uprava i samouprava, odnosno odgovorna osoba koja ne primjenjuje, provodi, izvršava ili na drugi način ne postupa po odluci Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili izvršenje,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Osoba iz stavka (1) kojoj je, izravno ili neizravno, naređeno da se ponaša na način iz stavka (1) ovoga članka, a osjećala se primoranom postupiti po takvoj naredbi kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne biti izložen zlostavljanju na radu, ali je nadređenog obavijestio da bi takvim radnjama moglo biti počinjeno kazneno djelo, može se blaže kazniti.

(3) Osoba iz stavka (1) kojoj je, izravno ili neizravno, naređeno postupanje na način iz stavka (1) ovoga članka, ali je o takvom stanju obavijestila nadležnog tužitelja, oslobodit će se od kazne. .

(4) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovoga članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obnašanja dužnosti.

(5) U skladu s člankom 113. i 114. ovoga zakona, izrečena kazna za kazneno djelo iz stavka (1) ovoga članka ima kao pravne posljedice osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se financira iz javnih sredstava u cijelosti ili djelomično;
d) zabrana obnašanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”