Šta donosi novi zakon o zapošljavanju stranaca u FBiH: Brže procedure ili rizik za domaće radnike
Novi zakon ne "otvara vrata bez kontrole" kako se često pojednostavljeno predstavlja, ali jasno pokazuje da vlasti žele brže dovoditi stranu radnu snagu tamo gdje domaćih radnika nema.
Na 25. sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH usvojene su izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, koje donose nekoliko ključnih promjena, i otvaraju važna pitanja za tržište rada. Za usvajanje izmjena i dopuna glasala su 53 delegata, suzdržano je bilo četvero delegata. Protiv je glasao samo jedan delegat.
Najveća novina je uvođenje liste deficitarnih zanimanja (član 15.a), koja će se određivati po kantonima, na osnovu realnih potreba tržišta. To u praksi znači da će poslodavci u određenim sektorima lakše i brže zapošljavati strance, bez dosadašnje obaveze da prvo traže domaće radnike na evidenciji nezaposlenih.
Papa Lav poslao dramatično upozorenje: "Bog ovo ne želi"
Dodaje se da Zakon definiše da se za zanimanja koja budu utvrđena kao deficitarna neće provoditi obaveza provjere evidencije nezaposlenih osoba prilikom izdavanja radne dozvole strancu, čime bi se pojednostavio i ubrzao postupak zapošljavanja stranih radnika u onim sektorima gdje na domaćem tržištu rada objektivno ne postoji raspoloživa radna snaga.
Upravo tu leži i glavna dilema: ubrzanje procedura može pomoći privredi, ali otvara prostor za zaobilaženje domaće radne snage, posebno ako se liste budu pravile netransparentno ili bez realnih analiza.
Paradoks tržišta rada u FBiH: Stotine hiljada bez posla, a radnika i dalje nema
Sa druge strane, zakon i dalje zadržava određene zaštitne mehanizme. Po članu 10. stavka 2 stranac ne može početi raditi bez odobrenog privremenog boravka, a radna dozvola se ne izdaje ako na evidenciji postoji domaći kandidat koji ispunjava uslove, osim ako on odbije posao.
Drugim riječima, pravilo "domaći radnik ima prednost" formalno ostaje, ali se u deficitarnim zanimanjima praktično ublažava.
Podaci iz prošle godine pokazuju zašto se ide u ovom smjeru: najviše radnih dozvola izdano je u građevinarstvu, industriji, ugostiteljstvu i trgovini, a prednjače radnici iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša.
Tržište rada BiH u krizi, eksperti upozoravaju: "Pad nezaposlenosti nije nužno dobar znak"
To jasno ukazuje na hroničan nedostatak radne snage u tim sektorima.
Izmjene donose također jasnije rokove i dodatne obaveze za poslodavce. Zahtjev za produženje radne dozvole podnosi se između 60 i 30 dana prije isteka, dok nadležne službe moraju odlučiti u roku od 30 dana. Omogućeno je i izdavanje dozvola osobama koje su se ranije odrekle državljanstva BiH, a poslodavci su dužni prijaviti otkaz ili nezasnivanje radnog odnosa stranog radnika u roku od 15 dana. Zakon stupa na snagu osam dana nakon objave u Službenim novinama FBiH.
Dom naroda | Pojednostavljene procedure zapošljavanja stranih državljana u Federaciji
Zaključak je jednostavan: zakon pokušava riješiti realan problem, nedostatak radnika, ali način na koji će se primjenjivati odlučit će hoće li to biti podsticaj ekonomiji ili dodatni pritisak na domaće radnike.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.